Tekst objavljen: 06.03.2013 7:47        


Mesto pod bankarskim suncem Srbije potražiće, sva je prilika, i telekomunikaciona kompanija Telenor sa svojom bankom. Telenor još razmatra da li će da traži licencu za osnivanje nove banke, da li će da kupi neku od postojećih ili će pružati uslugu kroz partnerstvo.

Mogu li Telenor i Gasprom da uzdrmaju domaće banke

Ovo nije jedina najava o dolasku neke nove banke na naše tržište. Dolazak je „prijavio” i Gasprom ali još bez rezultata.

Najavu Mlađana Dinkića, ministra finansija da je i Prva Golfska banka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata zainteresovana da dođe kod nas demantovali su direktno oni. Odustaju od te ideje.
Bankari podozrevaju da Telenorova namera nije opšte bankarsko poslovanje, već samo poslovi sa stanovništvom. Preciznije, pošto već imaju znatan broj klijenata zbog mobilne telefonije usredsredili bi se samo na određene proizvode, poput mobilnog bankarstva. Oni već imaju sličan model banke u Pakistanu i pokušaće da ga prekopiraju ovde.

I u slučaju Gasprom banke pretpostavlja se da se ne bi radilo o klasičnoj bankarskoj ponudi, već o tome da bi oni bili potpora gradnji Južnog toka i uopšte Gaspromu. Poslovi sa stanovništvom ne bi im bili u fokusu.

Po Dugalićevim rečima, mi već imamo solidnu konkurenciju – na tržištu je prisutna najveća ruska banka Sberbanka, najveće francuske, italijanske, grčke i austrijske grupacije.
Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka kaže da nije verovatno da veća konkurencija donese i niže kamate jer na to utiču drugi faktori.

- Kreditni rizik zemlje je nizak, domaća referentna kamatna stopa visoka i iznosi 11,75 odsto što ukazuje da s maržom kamata ne može biti niža od 16 odsto. Inflacija je visoka, velik je broj nevraćenih kredita a trebalo bi da ih bude na nivou jedne cifre, obavezna rezerva banaka bi trebala da bude deset odsto umesto sadašnjih 30 odsto. Nije realno postići niže kamate u kratkom roku – kaže Dugalić.

Kako danas izgleda bankarsko tržište u Srbiji

Prema poslednjem izveštaju NBS na kraju trećeg tromesečja 2012. godine u bankarskom sektoru poslovale su ukupno 33 banke. Ukupna neto aktiva banaka iznosila je 2.844 milijardi dinara, a ukupan kapital 574 milijardi dinara.



Od ukupnog broja banaka, 21 banka se nalazi u vlasništvu stranih lica, a 12 u vlasništvu domaćih lica. Devet je u vlasništvu države kao većinskog ili najvećeg pojedinačnog akcionara i tri banke su u vlasništvu privatnih lica.

Na tržištu dominiraju strane banke u vlasništvu sa 74 odsto ukupne aktive bankarskog sektora, 74 odsto kapitala, 71 odsto zaposlenih i ostvarenim dobitkom od 17,5 milijardi dinara.

Banke u vlasništvu države i domaćih privatnih lica ostvarile su neto gubitak od 5,5 milijardi dinara. Banke u vlasništvu države poslovale su sa gubitkom od 8,2 milijardi dinara, a banke u vlasništvu domaćih privatnih lica s dobitkom od 2,7 milijardi dinara.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
dugalić gasprom telenor ekonomija prodaja banke kupovina banke bankarsko tržište banka banke Srbija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana