Često postavljana pitanja
Kategorija: Dobrovoljni penzijski fondovi
1. Gde se može pratiti vrednost investicione jedinice?
Da bi se postigli najviši standardi dostupnosti i javnost informacija, društva za upravljanje su u obavezi da objavljuju vrednost investicione jedinice dnevno u najmanje jednim novinama dostupnim na čitavoj teritoriji Srbije, sa tiražom od najmanje 100.000 primeraka, kao i na svom veb-sajtu.
2. Kako se učlaniti u dobrovoljni penzijski fond?
Prvi korak predstavlja prikupljanje informacija o različitim penzijskim fondovima radi izbora fonda. Prospekt i skraćeni prospekt su dokumenti u kojima se mogu naći bitne informacije o fondu i društvu koje upravlja tim fondom. Odluku o učlanjivanju u fond treba doneti na osnovu sagledavanja finansijskog položaja, stopa prinosa i ugleda društava za upravljanje.
Drugi korak je potpisivanje ugovora o članstvu i izjave o potpunom razumevanju prospekta i svih naknada koje će biti naplaćene. Potpisivanjem ugovora član se obavezuje na uplate. Te uplate ne mogu biti niže od propisanog minimuma.
3. Ko može da vrši uplate u dobrovoljni penzijski fond?
Penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond uplaćuje:
- fizičko lice (može biti i nezaposleno lice) ili drugo lice za račun fizičkog lica,
organizator, u svoje ime i za račun zaposlenog, odnosno člana sindikata, u skladu sa penzijskim planom,
- poslodavac, u ime i za račun zaposlenog, u skladu sa ugovorom o članstvu između člana dobrovoljnog penzijskog fonda i društva za upravljanje.
4. Ko određuje visinu uplata u dobrovoljni penzijski fond?
Kao što im i ime kaže, dobrovoljni penzijski fondovi su institucije sa dobrovoljnim članstvom i član sam odlučuje koliko će uplaćivati, s tim što svaki fond ima donju granicu (minimum) za doprinose. Iznos uplate precizira se ugovorom o članstvu.
5. Kolike mogu biti maksimalne naknade društva za upravljanje penzijskim fondom?
Zakon ograničava naknadu prilikom uplate penzijskih doprinosa na najviše 3% vrednosti uplate i godišnju naknadu za upravljanje fondom na najviše 2% neto imovine fonda.
6. Šta ako član fonda ostane bez posla?
Član fonda ostaje i dalje u fondu u koji je bivši poslodavac uplaćivao, to jest članstvo neće prestati, uplate neće biti izgubljene, individualni račun člana fonda neće biti zatvoren, a društvo za upravljanje će nastaviti da ulaže novac. Član ne gubi prava koja je ostvario sa zaključenjem ugovora o članstvu i nakon navršene 53. godine će moći da podigne ušteđevinu. Takođe, ukoliko je u mogućnosti, on može da nastavi sa uplatama i kao nezaposleno lice.
7. Šta ako član fonda prestane da uplaćuje doprinose?
Ako član prestane da uplaćuje doprinose, članstvo ne prestaje i član će u tom slučaju moći da nakon navršene 53. godine života raspolaže svojim akumuliranim sredstvima.
8. Šta ako član fonda promeni poslodavca?
Ako je zaposleni bio član preko penzijskog plana koji je organizovao njegov prethodni poslodavac, onda su moguće dve situacije. Član fonda može nastaviti sa članstvom u fondu u koji je njegov prethodni poslodavac uplaćivao. Ako i novi poslodavac ima penzijski plan, onda se sredstva iz prethodnog penzijskog plana mogu preneti u penzijski plan novog poslodavca. Ako novi poslodavac nema penzijski plan, zaposleni stiče pravo na obračunatu penziju sa prethodnog radnog mesta kada napuni 53 godine. Društvo za upravljanje će dotle nastaviti da ulaže uplaćeni novac.
9. Šta se dešava ukoliko se član fonda ozbiljno razboli ili u slučaju smrti člana fonda?
U slučaju ozbiljne bolesti ili trajne nesposobnosti za rad, član fonda može povući akumulirani iznos ukoliko dostavi dokaz o teškoj zdravstvenoj situaciji.
Sav novac akumuliran na individualnom računu penzijskog fonda biće prenet licu koje je član fonda odredio. Ukoliko član nije odredio takvo lice, stanje na računu postaje deo njegove zaostavštine.
|
