10.02.2012
Kupovni Srednji Prodajni
EUR 108.85 109.17 109.50
USD 82.05 82.30 82.55
CHF 89.90 90.17 90.44
Vrednost Promena
Belex15 532.51 stanje za 08.02.2012 527.61 0.93%
BelexLine 1025.84 stanje za 08.02.2012 1018.85 0.69%
Fondex 1495.28 stanje za 07.02.2012 1491.7600 0.24%
6M Euribor 1.37 stanje za 08.02.2012 1.377 -0.87%
Zvanični srednji kurs Evra za dan 11.02.2012: 108.2612

Često postavljana pitanja

Kategorija: Ostalo

1. Da li kupac, pri kupovini prvog stana, plaća PDV a tek kasnije (kada?) ima pravo na povraćaj tog iznosa ili ga uopšte ne plaća?
Pri kupovini prvog stana za kupovinu novoizgradjenih stanova se plaća PDV, koji se kasnije vraća (trebalo bi u nekoliko narednih meseci). Ukoliko se kupuju stanovi koji ne pripadaju novogradnji, PDV se ne plaća.
Napomena: PDV se ne plaća za 40 kvadratnih metara za kupca i po 15 kvadratnih metara za svakog člana njegove porodice. Ukoliko se uzima stan veličine veće od zbira navedenih kvadratura, za ostale kvadrate plaća se regularan porez.


2. Da li postoji maksimalna odredjena suma na koju se moze popuniti blanko menica?
Od uvođenja jedinstvenog meničnog blanketa, koji je zamenio sve ranije blankete, a koji su važili do određenih limita, više ne postoji limit za popunjavanje iznosa na menici.


3. Imam obveznice stare devizne štednje i hteo bih da ih prodam, da li odlukom NBS o ukidanju poreza od 20% na prihode od HOV znači da ću dobiti više para za njih nego pre?
20% poreza se obračunavalo na prihode od kapitala, a to u ovom slučaju podrazumeva kamatu. Ukoliko ste kupili obveznice, bićete oslobođeni plaćanja poreza na ostvarenu kamatnu stopu, međutim, ukoliko ste obveznice stekli kao štediša likvidiranih banaka, onda nećete imati finansijskih koristi od ukidanja poreza na kapitalne dobitke.


4. Kako popuniti menicu?
Menica se popunjava isključivo u Banci pred šalterskim radnikom.
Menicu je potrebno popuniti čitko pisanim slovima, pri čemu se popunjeni podaci ne smeju brisati, precrtavati i prepravljati.
Korisnik kredita vertikalno popunjava menični blanket na prednjoj strani na prostoru između natpisa “Republika Srbija” i “Serija”. Na navedenom prostoru korisnik kredita svojeručno upisuje tekst “Priznajem”i svoje ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i potpisuje menicu.
Menica može biti sopstvena ili sa jednim ili više kreditno sposobnih žiranata.
Sopstvenu menicu popunjava korisnik kredita na licu menice u donjem desnom uglu, čitko, pisanim slovima, navodeći sledeće podatke: svoje ime i prezime, adresu stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i potpisuje menicu.
Ukoliko se radi o menici sa žirantima, prvi žirant popunjunjava menicu u donjem desnom uglu na licu menice, u obeležnom prostoru predviđenom za unošenje podata za trasanta. Ispod imena i prezimena žirant upisuje adresu stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i potpisuje menicu. Iste podatke potrebno je da navede na poleđinu menice okrenute vertikalno, vodeći računa da tekt ne bude na poleđini talona.
Drugi i ostali žiranti potpisuju se na poleđini meničnog obrasca ispod potpisa prvog žiranta. Na dovoljnoj udaljenosti (3 cm) od podataka prvog žiranta, unose se podaci: ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj lične karte, naziv firme u kojoj je zaposlen i potpis.


5. Kako se određuje kreditna sposobnost pravnog lica?
Kreditna sposobnost pravnog lica se ne određuje po nekoj ustaljenoj formuli ili proceduri. Naime, poslovna banka na osnovu sopstvene analize bilansa pravnog lica, sama donosi odluku, u skladu sa svojom poslovnom politikom, o tome da li je pravno lice kreditno sposobno da vrati pozajmljena sredstva. Dakle, poslovne banke po ovom pitanju imaju široku autonomiju u donošenju odluke.


6. Kolika je dozvoljena kamata na pozajmljena sredstva izmedju fizickih lica?
Zakonom nije definisana mogućnost pozajmljivanja sredstava između fizičkih lica radi ostvarivanja kamatnih stopa, tako da nije definisana ni moguća kamatna stopa, jer nije zakonski dozvoljeno ostvarivanje dobiti na ovaj način.


7. Šta je dokumentarni akreditiv?
Dokumentarni akreditiv predstavlja instrument obezbeđenja i plaćanja i najviše se koristi u međunarodnom platnom prometu. Izdavanjem akreditiva, banka izdavalac po nalogu klijenta preuzima neopozivu obavezu da će na ugovoreni datum izvšiti plaćanje - negociranje podnetih dokumenata u korist korisnika akreditiva, ukoliko su dostavljena dokumenta o izvršenom izvozu u skladu sa unapred predviđenim uslovima datih tekstom akreditiva. Akreditiv kao instrument plaćanja i obezbeđenja pruža sigurnost kako kupcu robe i usluga, tako i prodavcu.


8. Šta je efektivni, a šta devizni kurs poslovnih banaka?
Efektivni kurs je kurs za stranu valutu koji se primenjuje pri kupovini i prodaji stranih valuta za fizička lica. Ovaj kurs se primenjuje za kupovinu i prodaju efektive (gotovine) fizičkim licima, kao i kupovinu sa polaganjem na deviznu štednju. Drugi kurs koji objavljuju naše banke je devizni kurs, koji se primenjuje uglavnom za pravna lica i za kupovinu stranih sredstava plaćanja radi plaćanja u inostranstvu.


9. Šta je to NKOSK?
NKOSK je skraćenica od naziva državne institucije Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita.


Aktuelno
Najnovije vesti
Lista pojmova
Lista pojmova
Komentari posetilaca

17.05.2011

Toliko korisnih saveta na jednom mestu. Odlično!

Marko Tanasković