Kupovni Srednji Prodajni
EUR 99.58 99.88 100.18
USD 72.72 72.94 73.16
CHF 68.05 68.26 68.46
Vrednost Promena
Belex15 677.46 stanje za 10.03.2010 683.90 -0.94%
BelexLine 1321.28 stanje za 10.03.2010 1330.57 -0.7%
Fondex 1300.78 stanje za 09.03.2010 1301.5018 -0.06%
Zvanični srednji kurs Evra za dan 15.03.2010:  99.7781

Lizing kompanije

Pronađeno 17 lizing kompanija
sortirano prema: nazivu lizing kompanije
# Lizing kompanija Sedište kompanije Broj ekspozitura Web
1 EFG Leasing Beograd 1 link
2 Hypo Alpe Adria Leasing Beograd link
3 Intesa Leasing Beograd 38 link
4 Lipaks Leasing Beograd link
5 Meridian Leasing Beograd 1
6 NBG Lizing Beograd 1 link
7 NLB Leasing Beograd 5 link
8 OTP Leasing Novi Sad
9 Piraeus Leasing Beograd link
10 Porsche Leasing Beograd 1 link
11 ProCredit Leasing Beograd link
12 Raiffeisen Leasing Beograd 7 link
13 S Leasing Beograd 3 link
14 Sogelease Leasing Beograd link
15 Unicredit Leasing Beograd 1 link
16 VB Leasing Beograd 1 link
17 Zastava Istrabenz Lizing Beograd link

 Šta je lizing?
 Koje su vrste lizinga?
 Operativni lizing
 Finansijski lizing
 Kome je lizing najpotrebniji?
 Lizing vs. Kredit
 Koji su osnovni uslovi lizinga?
 Vlasništvo nad predmetom lizinga


Šta je lizing?

Lizing predstavlja odnos između lizing kompanije, koja se još naziva i davaoc lizinga, i korisnika predmeta finansiranja, odnosno, primaoca lizinga. U ovom odnosu davalac lizinga finansira i nabavlja opremu od dobavljača, a potom je daje na korišćenje primaocu lizinga na određeni vremenski period. Primalac lizinga je dužan da davaocu vrši periodična (najčešće) mesečna plaćanja po uslovima definisanim u ugovoru. Uobičajeno je da nakon određenog perioda primalac lizinga može postati i vlasnik predmeta lizinga.

Koje su vrste lizinga?

Postoje dve osnovne vrste lizinga:
1. operativni lizing
2. finansijski lizing

Operativni lizing

Operativni lizing predstavlja klasično iznajmljivanje predmeta iznajmljivanja. Tipična vrsta lizinga mogu biti neke specifične vrste rent-a-car usluga, kod kojih se vozilo iznajmljuje na duži vremenski period.

Finansijski lizing

Finansijski lizing predstavlja takvu vrstu ugovornog odnosa između davaoca i primaoca lizinga u kome davalac lizinga po želji primaoca lizinga kupuje opremu ili predmet i daje na korišćenje primaocu lizinga. Primalac lizinga je dužan da davaocu periodično plaća naknadu za korišćenje opreme. Po isteku ugovora primalac lizinga može da otkupi predmet lizinga po nižoj ceni od tržišne, odnosno, u praksi se poslednja rata iz ugovornog odnosa smatra otkupom predmeta lizinga i primalac lizinga tada postaje vlasnik predmeta lizinga. Sve do isteka ugovora i isplate poslednje rate, vlasnik predmeta lizinga je davalac lizinga, a primalac lizinga je samo korisnik.

Kome je lizing najpotrebniji?

Lizing je odlična varijanta za investicione poduhvate malih i srednjih preduzeća, koja često nemaju dovoljno sredstava za finansiranje potrebnih sredstava. Lizing ovim preduzećima donosi i poreske olakšice, jer naknade koje plaćaju davaocu lizinga se smatraju troškom, što umanjuje poresku osnovicu profita preduzeća. Ukoliko bi se koristio kredit umesto lizinga, preduzeće bi moralo da plaća značajno veći iznos poreza.
S druge strane, lizing se u mnogim slučajevima pokazao i kao bolji način finansiranja kod fizičkih lica, kako zbog poreskih olakšica, tako i zbog nižih kamatnih stopa u odnosu na pojedine kredite.

Lizing vs. Kredit

Lizing je često jeftiniji način finansiranja od kredita. Ovo nije pravilo, ali u razvijenijim zemljama sveta se pokazalo kao praktična činjenica.
U odnosu na kredite, lizing sa sobom vuče mnoge poreske olakšice, posebno kada su u pitanju pravna lica, jer se predmet lizinga ne tretira kao vlasništvo korisnika lizinga, a periodične naknade se posmatraju kao trošak.
Lizing uobičajeno ne traži dodatna sredstva obezbeđenja. Predmet lizinga je jedino potrebno obezbeđenje. Čak i ukoliko je potrebna neka dodatna vrsta obezbeđenja, svakako je to mnogo manje nego što bi bio slučaj sa bankarskim kreditom.
Specijalizovani davaoci lizinga često sklapaju posebne ugovore sa servisima i osiguranjima, koji značajno povoljnije održavaju predmet lizinga i osiguravaju ga. Ovakva usluga nije uobičajena u bankarskoj praksi.
Međutim, lizing ima i neke nedostatke u odnosu na kredite. Lizing kompanije su mnogo manje fleksibilne u slučajevima problema u otplati periodičnih rata, nego banke. Ukoliko u roku od 3 perioda (najčešće meseca) ne izmirite dospele obaveze, lizing kompanija povlači predmet lizinga i oglašava ga na javnoj aukciji. Uglavnom su i troškovi primaoca lizinga veći nego u slučajevima kašnjenja u otplati bankarskog kredita.

Koji su osnovni uslovi lizinga?

Lizing u Srbiji povlači i neke zakonske uslove koje primalac lizinga mora ispuniti da bi mogao ući u ugovorni odnos sa lizing kompanijom.
Osnovni uslov je kreditna zaduženost – kod ovog uslova važe potpuno ista pravila kao i kod bankarskih kredita. Čak ista institucija daje informacije o tome – Kreditni biro. Zaduženje po osnovu lizing rate je identično kreditnom zaduženju u banci i evidentira se u Kreditnom birou.
Primalac lizinga je obavezan da plati sve inicijalne troškove – troškove obrade, PDV za kupljeni predmet finansiranja, osiguranje od rizika. Godišnje i periodične troškove osiguranja i održavanja predmeta lizinga takođe plaća korisnik lizinga.
Lizing ugovori se sklapaju na period ne kraći od 2 godine, jer je to zakonski definisano kao minimalni vremenski period.

Vlasništvo nad predmetom lizinga

Vlasništvo nad predmetom lizinga je strogo definisano ugovorom o lizingu između davaoca i primaoca lizinga. Uobičajeno je da kod finansijskog lizinga nakon isteka ugovora, primalac lizinga postaje i vlasnik predmeta lizinga, bilo otkupom po ceni nižoj od tržišne, bilo otplatom poslednje rate po lizing ugovoru.
Do trenutka isteka ugovora i prenosa vlasništva na primaoca lizinga, vlasnik predmeta lizinga je davalac lizinga i on može u bilo kom trenutku prekinuti ugovor o lizingu i na taj način sprečiti prenos vlasništva na primaoca lizinga.
 

Aktuelno
Najnovije vesti
Lista pojmova
Lista pojmova
Komentari posetilaca

05.10.2009

Veoma koristan sajt za prosečnog građanima sa informacijama koje olakšavaju njegovo, u ovo vreme neminovno, poslovanje sa bankama. Prezentacija pruža i dosta dobro opšte znanje o ekonomiji.

Stefan Pajović