Nagli porast evra veoma je pogodio građane koji vraćaju indeksirane kredite. Podaci govore da je za prva dva meseca ove godine dinar oslabio 5,3 odsto. Istovremeno, krediti odobreni građanima su u dinarskoj vrednosti porasli 1,9 posto.
Za one koji znaju da čitaju brojke to znači da je suma kredita smanjena a da su se obaveze zbog kursnih razlika povećale. Drugim rečima, građanima je sve skuplje da servisiraju svoje obaveze. Zato se manje zadužuju pa i vraćaju kredite ako im situacija u porodičnom budžetu to dozvoli. Uprkos tome što su srpski dužnici veoma ažurni, broj onih koji su ušli u docnju jer duže od 60 dana ne mogu da ispune obaveze raste a početkom ove godine iznosio je 3,8 odsto. U sektoru stanovništva problematičan je svaki deseti kredit.
Kada klijent ne vrati banci ratu na vreme, napravi problem sebi ali i kući kod koje se zadužio. Za zajmove u docnji banke su obavezne da rezervišu više novca kod NBS-a. To znači da imaju manje novca za zajmove. Zbog krize u zemljama Evropske unije, banke osnovane stranim kapitalom ne mogu povlačiti novac iz matičnih kuća kad god im zatreba pa im rezervacije direktno smanjuju plasmane, a samim tim i zaradu. Rešenje ovih dana nalaze u kreditima za refinansiranje. Osim zajmova, građani mogu da u novi kredit prebace i obaveze po osnovu kartica, prekoračenja po osnovu tekućih računa a odnedavno i lizing obaveza.
Zamenik predsednika Izvšnog odbora OTP banke Ivan Radojčić kaže da je naplata potraživanja kod njih na nivou banke čak i poboljšana i to zahvaljujući aktivnom pristupu.
– Imamo dinarski kredit za refinansiranje koji omogućuje klijentima da izmire stare obaveze uzete kod nas, ali i u drugim bankama. Tu su, osim zajmova, uključene i obaveze „minusa”, kartica i lizinga. Uz prebacivanje starih potraživanja klijent može dobiti i dodatne pare. Za njega je posebna pogodnost što novi kredit počinje da otplaćuje nakon grejs-perioda od šest meseci. Ukoliko zatreba još novca, tu je program „kredit i po”. Tačnije, klijent ima šansu da dobije još polovinu sume prethodnog kredita uz pojednostavljenu administrativnu proceduru – navodi Radojčić.
U Unikredit banci će posebnu pažnju posvetiti klijentima koji kasne s obavezama, a da bi im pomogli da redovno da izmiruju obaveze. Oni koji to već čine i dalje mogu računati na pozajmice, i to bez većih promena kod kamata.
U Kredi agrikol banci su odlučili da klijentima pruže program „liberti s tri plusa”: klijent položi evre na štednju i dobija dinarski kredit, odnosno ima mogućnost da do 80 odsto depozita koristi kao zajam u domaćoj valuti. Pri tome, ulog ostaje neokrnjen i na njega dobija kamatu od pet posto godišnje. Za dinarski kredit stopa je 1,5 posto mesečno i fiksno. U banci smatraju da su klijente ovako zaštitili od kursnih razlika. Suma korišćenog zajma ne ulazi u obračun kreditne sposobnosti klijenta.
Izvesno je da će novih ponuda biti još i da će biti nešto drugačije nego sada. A koliko će biti povoljne za klijente, zavisiće od kursa i inflacije.
Ostavi komentar