Tekst objavljen: 08.03.2012 9:35        


Rate kredita rastu, zato se zadužujemo manje

Nagli porast evra veoma je pogodio građane koji vraćaju indeksirane kredite. Podaci govore da je za prva dva meseca ove godine dinar oslabio 5,3 odsto. Istovremeno, krediti odobreni građanima su u dinarskoj vrednosti porasli 1,9 posto. 

Za one koji znaju da čitaju brojke to znači da je suma kredita smanjena a da su se obaveze zbog kursnih razlika povećale. Drugim rečima, građanima je sve skuplje da servisiraju svoje obaveze. Zato se manje zadužuju pa i vraćaju kredite ako im situacija u porodičnom budžetu to dozvoli. Uprkos tome što su srpski dužnici veoma ažurni, broj onih koji su ušli u docnju jer duže od 60 dana ne mogu da ispune obaveze raste a početkom ove godine iznosio je 3,8 odsto. U sektoru stanovništva problematičan je svaki deseti kredit.

Kada klijent ne vrati banci ratu na vreme, napravi problem sebi ali i kući kod koje se zadužio. Za zajmove u docnji banke su obavezne da rezervišu više novca kod NBS-a. To znači da imaju manje novca za zajmove. Zbog krize u zemljama Evropske unije, banke osnovane stranim kapitalom ne mogu povlačiti novac iz matičnih kuća kad god im zatreba pa im rezervacije direktno smanjuju plasmane, a samim tim i zaradu. Rešenje ovih dana nalaze u kreditima za refinansiranje. Osim zajmova, građani mogu da u novi kredit prebace i obaveze po osnovu kartica, prekoračenja po osnovu tekućih računa a odnedavno i lizing obaveza.

Zamenik predsednika Izvšnog odbora OTP banke Ivan Radojčić kaže da je naplata potraživanja kod njih na nivou banke čak i poboljšana i to zahvaljujući aktivnom pristupu.

 – Imamo dinarski kredit za refinansiranje koji omogućuje klijentima da izmire stare obaveze uzete kod nas, ali i u drugim bankama.  Tu su, osim zajmova, uključene i obaveze „minusa”, kartica i lizinga. Uz prebacivanje starih potraživanja klijent može dobiti i dodatne pare. Za njega je posebna pogodnost što novi kredit počinje da otplaćuje nakon grejs-perioda od šest meseci. Ukoliko zatreba još novca, tu je program „kredit i po”. Tačnije, klijent ima šansu da dobije još polovinu sume prethodnog kredita uz pojednostavljenu administrativnu proceduru – navodi Radojčić.

U Unikredit banci će posebnu pažnju posvetiti klijentima koji kasne s obavezama, a da bi im pomogli da redovno da izmiruju obaveze. Oni koji to već čine i dalje mogu računati na pozajmice, i to bez većih promena kod kamata.

U Kredi agrikol banci su odlučili da klijentima pruže program „liberti s tri plusa”: klijent položi evre na štednju i dobija dinarski kredit, odnosno ima mogućnost da do 80 odsto depozita koristi kao zajam u domaćoj valuti. Pri tome, ulog ostaje neokrnjen i na njega dobija kamatu od pet posto godišnje. Za dinarski kredit stopa je 1,5 posto mesečno i fiksno. U banci smatraju da su klijente ovako zaštitili od kursnih razlika. Suma korišćenog zajma ne ulazi u obračun kreditne sposobnosti klijenta.

Izvesno je da će novih ponuda biti još i da će biti nešto drugačije nego sada. A koliko će biti povoljne za klijente, zavisiće od kursa i inflacije. 

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana