Hrvatske banke u godinu dana naplate više od tri milijarde kuna naknada i provizija – u 2010. godini 3,2 mlrd. kuna, a u prvih šest meseci u 2011. godini još 1,46 mlrd. kuna. Koliko se od toga odnosi na građane, a koliko na firme, u statistici nije vidljivo, još je manje poznato koliko su cene bankarskih usluga realne. Banke ih, naime, formiraju slobodno, bez ikakvih nadzora.
Nije utešno, ali ta praksa nije hrvatska specifičnost. Dozlogrdila je i Evropskoj komisiji (EK) koja je nedavno pokrenula javne konsultacije upravo o tome. Kao glavni problem navodi netransparentnost i neuporedivost troškova pojedinih banaka, a posebno troškova otvaranja i vođenja osnovnog računa i njegovo “seljenje” u drugu banku. Komesar za finansijske usluge Michel Barnier optužio je banke za “nedostatak volje” da osiguraju transparentnost naknada i najavio donošenje zakona koji će to promeniti u drugoj polovini 2012. godine. I u Hrvatskoj se, otkrivaju iz HNB-a, rade izmene Zakona o kreditnim institucijama, koje bi trebale da obuhvate i visine naknada i provizija. Nacrt predloga tih izmena biće upućen u javnu raspravu početkom druge polovine ove godine.
– Formiranje iznosa naknada, provizija i opomena banaka ne podleže ni mišljenju, ni propisima u nadležnosti centralne banke – kažu u HNB-u. Postoji zakon koji spominje naknade. U Zakonu o platnom prometu stoji da bi trebale da budu primerene i u skladu s troškovima pružaoca usluge – možda već na toj osnovi supervizor ima mandat nešto poduzeti. Jer, na izravan upit o tome kako odlučuju o visini formiranja cena naknada i provizija, banke daju neargumentirane odgovore koji baš puno ne govore o primerenosti i troškovima – recimo, da promena naknada zavisi od indeksa potrošačkih cena i poređenju sa konkurencijom. Zbog čega je, recimo, u Hypo banci naknada za vođenje računa od 8,9 do 11,9 kuna, u Erste banci od tri do osam kuna, a u Zabi i RBA od pet do devet kuna? U isto vreme za studente i decu do 15 godina OTP ne naplaćuje vođenje računa, čak i ako imaju mnogo više transakcija nego odrasli klijenti.
Posebna zanimljivost su “paketi“ usluga, jedan takav - OTP standard plus - mesečno iznosi 100 kuna, što je godišnje čak 1200 kuna, a u Zabi se Premium lepeza penje do 150 kuna mesečno, odnosno 1800 kuna godišnje. Paketi obično pokrivaju vođenje računa, SMS i e-bankarstvo i popuste na druge naknade, kao što je ona za podizanje kredita. Nego da li to zaista vredi 1500 kuna godišnje? Kako su Hypo i Erste banka izračunale da slanje opomene za dugovanje iznosi baš 50 kuna? Dok je u Zabi prva opomena 30 kuna, opomena pre tužbe raste do 100 kuna. RBA je, ipak, procenila da je već prva opomena iznosi 70 kuna, a ona uoči tužbe 150 kuna. U PBZ-u su prvo upozorenje dosad naplaćivali 50 kuna,ali najavili su pojeftinjenje na 20 kuna. Jedna od bizarnijih naknada je ona za izdavanje čekovnih blanketa; u Zabi i OTP-u po čeku naplaćuju pet kuna, u vreme kad su čekovi praktično izumrli. Vrlo nejasno, osim ako naknada ne služi kao neki “penal“ klijentu koji uopše traži ček. Jer, RBA, recimo, smatra da joj izdavanje čekova nije trošak.
Vrhunac čudnih naknada je naplata “neosnovanog reklamiranja troškova“, šta god to značilo. Međutim, Zaba ga naplaćuje 20 odsto od iznosa, a najmanje 20 kuna reklamiranog troška. Ako želite da u najvećoj hrvatskoj banci saznate obračun kamate za godinu dana, to će vas koštati 62,50 kune, dok pregled kamatnih stopa iz prethodnog razdoblja stoji – dvostruko više – 125 kuna. Zanimljivo je da u Zabi izdavanje potvrde o provedenom plaćanju jednako košta i ako se šalje poštom na kućnu adresu, i ako se izdaje u poslovnici na zahtjev klijenta. I šlag na kraju – ako primate inočekove na ime ratnih odšteta za prisilni ili ropski rad u RBA, nećete se izvući – naknada je minimalno 100 kuna.
PREPORUKA
Lista 10 najskupljih i najjeftinijih destinacija u Evropii
vodic
Koliko gubimo čekajući da cena kvadrata padne?
analiza
Burger King stiže u Srbiju - Evo kakve će biti cene
vodic
Ostavi komentar