Tekst objavljen: 19.09.2016 12:00        


Povodom interesovanja pojedinih medija za poslovanje stranih institucija elektronskog novca u našoj zemlji, ukazujemo ponovo na to da je Zakonom o platnim uslugama, koji se primenjuje od 1. oktobra 2015. godine, domaće zakonodavstvo usaglašeno sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti. 

NBS: PayPal u Srbiji - istina i zablude

Stvoreni su i uslovi za modernizaciju i povećanje konkurencije na domaćem tržištu platnih usluga, pre svega uvođenjem mogućnosti poslovanja novih finansijskih institucija: platnih institucija i institucija elektronskog novca.

U članu 10. ovog zakona jasno je uređeno koje finansijske institucije mogu pružati platne usluge u Republici Srbiji (plaćanja između rezidenata), a među njima se nalazi samo institucija elektronskog novca koja ima dozvolu Narodne banke Srbije za izdavanje elektronskog novca (domaća institucija elektronskog novca), a ne i strana institucija elektronskog novca (koja prema Zakonu o deviznom poslovanju može rezidentima pružati usluge samo za prekogranična plaćanja).

Drugim rečima, da bi rezidentima bilo dozvoljeno da međusobno obavljaju platni promet preko npr. PayPal-a ili Skrill-a, neophodno je da se ove kompanije licenciraju kod Narodne banke Srbije kao institucije elektronskog novca. Do današnjeg dana, PayPal nije podneo zahtev da se licencira kao institucija elektronskog novca kod Narodne banke Srbije. Stoga PayPal u ovom trenutku može poslužiti domaćim pravnim i fizičkim licima za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom, u skladu sa članom 32. Zakona o deviznom poslovanju, ali ne i za njihova međusobna plaćanja u domaćem platnom prometu.

Ovo su, inače, univerzalna pravila koja važe bez izuzetka i u Evropskoj uniji, pa tako PayPal pruža usluge građanima i kompanijama u EU kao licencirana kreditna institucija sa sedištem u Luksemburgu.

Pružanje platnih usluga je licencirana delatnost svuda u svetu (kao što su to npr. i delatnost prikupljanja depozita, poslovi na tržištu hartija od vrednosti ili druge određene finansijske aktivnosti), a omogućavanje da se ove usluge pružaju u Srbiji između rezidenata bez dozvole Narodne banke Srbije dovelo bi do paradoksalne situacije u kojoj bi strane institucije elektronskog novca osnovane u državi u kojoj nema regulatornih zahteva (nema nadzora, posebnog kapitala kao u EU od 350.000 evra i zaštite korisnika) bile u daleko povoljnijem položaju u odnosu na domaće institucije elektronskog novca na koje se primenjuje (strožiji) režim ekvivalentan u Evropskoj uniji.

Kada je reč o rezidenturi korisnika PayPal naloga ili naloga otvorenih kod drugih stranih institucija elektronskog novca, ističemo da Poreska uprava kontroliše primenu Zakona o deviznom poslovanju kod pravnih lica, a ona, u skladu sa Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, raspolaže neophodnim pravnim i faktičkim mehanizmima da utvrdi da li je određeno plaćanje preko PayPal-a izvršeno između rezidenata i da u skladu s time podnosi zahteve za pokretanje odgovarajućih postupaka.

Prema našim saznanjima, u ovom trenutku, osim u zanemarljivom broju slučajeva u kojima postoji sumnja da su domaće kompanije namerno zloupotrebile servise PayPal-a da bi primale elektronski novac od rezidenata – domaći korisnici PayPal-a servisa su svesni ograničenja iz Zakona o deviznom poslovanju i ne koriste ove servise za prijem novca od drugih rezidenata, što je posledica, između ostalog, i našeg kontinuiranog informisanja javnosti o ovom pitanju.

Posebno naglašavamo da su predstavnici NBS na mnogim javnim skupovima i sastancima s predstavnicima IT industrije, PKS-a, UBS-a predlagali moguća rešenja kako bi poslovni entiteti eliminisali svaki mogući rizik tzv. „nesvesnog“ kršenja Zakona o deviznom poslovanju.

Međutim, ne može biti „nesvestan“ onaj rezident koji se u javnosti oglašavao kao jedna od prvih aplikacija koja omogućava u Srbiji plaćanje robe i usluga, a pritom je jasno da je reč o robi ili uslugama koje se pružaju prevashodno domaćem tržištu. Iako je za kontrolu deviznog poslovanja kod pravnih lica i preduzetnika nadležna Poreska uprava, ukazivali smo na mogućnost da rezidenti na svojim internet stranicama i mobilnim aplikacijama kod kupoprodaje robe i usluga jasno razdvoje mogućnosti plaćanja za rezidente i nerezidente isključujući mogućnost plaćanja PayPal-om za rezidente. S tim u vezi, opet napominjemo da gotovo svi korisnici servisa stranih institucija elektronskog novca, prema našim saznanjima, u praksi poštuju zakonska ograničenja.

Na kraju još jedanput ističemo da prema važećim propisima koji uređuju devizno poslovanje nema smetnji da domaće kompanije i građani Republike Srbije vrše ne samo plaćanje, već i naplatu (prijem elektronskog novca) preko strane institucije elektronskog novca po osnovu elektronske kupoprodaje robe i usluga u inostranstvu i s tim u vezi mogu slobodno da vrše otkup tako ostvarenog elektronskog novca i da prenose sredstva na svoj devizni račun kod banke u Republici.

Naime, na osnovu razgovora koje je vodila Narodna banka Srbije sa PayPal-om, ova institucija elektronskog novca je pored opcije slanja sredstava u inostranstvo, u aprilu 2015. godine omogućila i opciju prijema sredstava u Republiku Srbiju (što je bio i osnovni cilj zakonskih izmena iz 2012. godine, kako bi naša IT industrija, start-up kompanije i ostala pravna lica i preduzetnici imali olakšani pristup globalnom tržištu), dok su neke druge institucije elektronskog novca (npr. Skrill) ovu opciju uveli ranije.

Prema podacima kojima raspolažemo iz platnog prometa sa inostranstvom jasno se može uočiti ne samo slanje novca preko pomenutih servisa, već i primetan iznos primljenog novca iz inostranstva u poslednjih godinu dana.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
PLACANJE PAY PAL nbs slanje i primanje novca

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana