Đukić: Banke povlače novac iz Srbije

Objavljeno: 18.10.2011


Vesti izvor: Novosti

Ekonomista dr Đorđe Đukić, za „Novosti“: Investitori već reaguju nervozno. Banke u Srbiji se kontinuirano razdužuju

OČEKUJEM da banke nastave sa povlačenjem novca iz Srbije, pre svega one čije su matice iz zemalja koje je zahvatila kriza. Banke u Srbiji se kontinuirano razdužuju. Od decembra 2010. do avgusta 2011. godine, one su vratile svojim maticama oko 901 milion evra, pri čemu je već u januaru vraćeno oko 610 miliona evra. Taj iznos su koristile u Srbiji samo da bi povećale bilans i prikazale veće tržišno učešće na kraju prošle godine.

Ovo za „Novosti“ kaže Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, i ističe da naša država mora da bude spremna da svakom deponentu isplati garantovani iznos od 50.000 evra. Narodna banka Srbije može sve da predupredi dnevnim praćenjem tokova likvidnosti u bankama i preventivnom kontrolom,uključujući zatvaranje problematične banke i nadziranje isplate štedišama.

Kako će se, prema vašim procenama, ponašati investitori?

- Oni reaguju nervozno. Poverenje evropskih investitora je na najnižem nivou u poslednje dve godine zbog dubine dužničke krize i usporavanja privrednog rasta. Otuda bežanje u zlato, švajcarski franak... Plemeniti metali su najatraktivniji, sigurna luka, a njihova cena je u ovoj godini porasla za 17 odsto. Druga varijanta je kupovina dugoročnih državnih obveznica ekonomski najjačih zemalja, poput Nemačke iako su prinosi mali, trenutno na desetogodišnje obveznice Nemačke iznosi 2,1 odsto, a bio je ispod 2 odsto. Uzdržanost od ulaganja u Srbiju će biti i dalje prisutna.

Kakva je sudbina evra i za šta se investitori najviše opredeljuju?

- Sadašnja struktura evrozone je ekonomska neodrživa. Mora se promeniti ili promeniti broj članica evrozone. Političari na kraju moraju odlučiti da li će evrozona da se kreće polako, ali sigurno ka fiskalnoj uniji ili će doći do pregrupisanja u dva bloka time što će prezadužene zemlje južne Evrope da „dobrovoljno“ izađu iz nje, a ostaće u evrozoni blok najrazvijenijih zemalja na čelu sa Nemačkom koje su po produktivnosti, konkurentnosti i fiskalnoj disciplini slične.

Verujete li da će se domaće banke držati i dalje recepta po kom radije investiraju u hartije, nego u plasiranje kredita?

- Zbog neizvesnosti i mogućeg povlačenja devizne štednje neke uspešne banke svesno žrtvuju profit zarad sigurnosti. I pored najavljenog daljeg smanjenja referetne kamate NBS banke će kupovati njene zapise. Banke, trenutno, u zapisima NBS drže 85,77 milijardi dinara. Zašto bi novac plasirale privredi kada je udeo nenaplativih zajmova kod preduzeća oko 24 odsto, a nelikvidnost masovna, jer država nije uspostavila rigoroznu finansijsku disciplinu za sve aktere na tržištu? Očekujem da će do kraja godine udeo nenaplativih zajmova biti povećan.

RAST KAMATA

l kako će se kretati kamate na kredite?

- Očekujem povećanje cene na nove kredite preduzećima kod nas i zadržavanje visokih kamatnih stopa na kredite sektoru stanovništva. Dužnička kriza u evrozoni direktno doprinosi skoku kamatnih stopa naročito na kredite preduzećima.

 



27.08.2012

Ko privatizauje firme na Kosovu?

27.08.2012

Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju

27.08.2012

Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD

27.08.2012

Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena

27.08.2012

Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorima



Pogledajte arhivu vesti
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana