Tekst objavljen: 14.12.2012 7:47        


Predsednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić pre nekoliko dana napravio je iznenadni polukružni zaokret u svojoj politici prema Razvojnoj banci Vojvodine.

Razvojna banka Vojvodine  "žrtva" političkih igara

Kako piše Danas, umesto da je dokapitalizuje i time pokuša da je spase bankrota zbog ogromnih nenaplativih potraživanja, mahom nasleđenih iz vremena Metals banke, Pajtić je odlučio da se prikloni stavu ministra finansija i privrede Mlađana Dinkića da je ipak bolje tu banku ugasiti, a njenu imovinu dati nekoj od stranih banaka, slično kao što je urađeno sa Agrobankom.

Pad RBV-a, naročito izražen polovinom ove godine, očigledno je uslovljen radom nestručnog menadžmenta, za šta odgovornost snose i vlade Srbije i Vojvodine iz prethodnog mandata kao vlasnici banke, ali i Narodna banka Srbije kao regulator, koji uprkos svim signalima nisu preduzeli adekvatne mere za pravovremenu sanaciju sve goreg stanja u RBV i nisu postavili dovoljno sposoban menadžment.
Teško je naći opravdanje za Pajtićev potez. Ipak je do pre samo par nedelja vojvođanski premijer tvrdio da se MMF ne protivi dokapitalizaciji i da je „Vlada Vojvodine procenila da je za RBV bolje rešenje dokapitalizacija od pripajanja nekoj drugoj banci“.

- Resorni ministar predložio nam je da država isplati ukupno više od 25 milijardi dinara da bi RBV bila ugašena, odnosno, da bi jedna privatna banka preuzela klijente i portfolio RBV. Procenili smo da je bolje rešenje da se u tu banku uloži 15 milijardi, dakle, desetak milijardi manje, pa da banka bude stabilna, respektabilna i da nastavi da raste i napreduje - izjavio je, koliko prošlog meseca, Pajtić.

Šta se promenilo od tada? Baš ništa. I zbog toga sporazum Pajtića i Dinkića o likvidaciji RBV, uprkos pređašnjoj odluci Skupštine Vojvodine o dokapitalizaciji te banke, upućuje na zaključak da je umesto ekonomije po sredi politika.

Budžetom za narednu godinu Vojvodini je sužen prostor i za akcije u pravcu ozdravljenja RBV-a. Ovakvim potezima klijenti su terani iz RBV. Danas postoje samo dve banke čije je sedište bar formalno na teritoriji Pokrajine i u stranom su vlasništvu. Godine 2000. u Vojvodini je bilo locirano šest banaka, čiji su akcionari bili građani Pokrajine i Srbije, privreda i institucije pokrajinske administracije. Iz svega ovoga da se izvesti zaključak o vezi između realne nemoći političke elite u Vojvodini i realne moći finansijski centralizovane Srbije.
Likvidacijom RBV-a Vojvodini se oduzima potencijalna finansijska poluga njene autonomne politike i pojačava centralizacija vlasti. Dok se Vojvodina protivila gašenju Razvojne, Dinkić je javno i uporno napadao tu banku zbog njenih gubitaka, da bi takve izjave i priče o lošoj aktivi RBV-a utihnule danas kada je postignut sporazum sa Pajtićem.

Ovakvo rešavanje problema u RBV u velikoj meri je obezvredilo sve napore da se saniraju nasleđene teškoće iz nekadašnje Metals banke, koje je vojvođanska administracija kroz prethodne dokapitalizacije i pripajanje Fonda za razvoj APV pokušala, očigledno neuspešno, da reši. Gotovo je izvesno da će oduzimanje RBV iz ruku vojvođanske autonomije imati za posledicu preuzimanje kontrole i vlasništva nad znatnim delom privrede i zemljišta u Vojvodini u korist centara moći izvan Pokrajine.

Ovako iznenadni dogovor Dinkić - Pajtić u javnosti izaziva i sumnje da je ceo sporazum rezultat vaninstitucionalnih pritisaka određenih aktera, koji su bili u stanju da uspostave veliku pregovaračku neravnotežu između ova dva funkcionera. Ako je to tačno, time se potkopava ionako uzak kapacitet uticaja autonomnih organa Vojvodine na realni život, iako za takve nagodbe nemaju mandat ljudi koji su ih izabrali na javne funkcije.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
politika Srbija vojvodina propale banke banke državne banke domaće banke RBV Razvojna banka Vojvodine

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana