Štednja uvećana 45 puta u zadnjih 10 godina

17.02.2010

Istraživanja izvor: Kamatica

U poslednjih 10 godina štednja građana u poslovnim bankama je povećana 45 puta, što Srbiju stavlja u red zemalja sa najvećim rastom  po rastu štednje građana u poslovnim bankama u svetu! Istovremeno u poslednjih 8 godina devizne rezerve Srbije su učetvorostručene.

 
Iako je u septembru i oktobru 2008. godine izbila kriza poverenja među štedišama poslovnih banaka u Srbiji i u nepuna tri meseca povučeno blizu milijardu evra štednje, a devizne rezerve se smanjivale ogromnom brzinom zbog neophodnih intervencija Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu, na kraju 2009. godine zabeležena je rekordna štednja stanovništva u poslovnim bankama i najviši nivo deviznih rezervi Srbije ikada.
 
Brzom vraćanju poverenja građana u štednju u poslovnim bankama su doprinele prvenstveno mere Vlade, u pogledu ukidanja oporezivanja ostvarenih kamata u 2009. godini i povećanja iznosa štednih uloga deponovanih u poslovnim bankama, čiju isplatu u slučaju likvidacije ili stečaja poslovne banke garantuje država sa 3.000 na 50.000 evra. Veliki doprinos su, takođe, dale i poslovne banke svojim atraktivnim ponudama vrlo visokih kamatnih stopa na dinarsku i deviznu štednju u poslednjim godinama.
 
Kada su u pitanju devizne rezerve, osnovni izvor njihovog povećanja je bio novac dobijen iz aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, a značajan doprinos je dalo i povećanje štednje stanovništva u poslovnim bankama.
 
 
DEVIZNE REZERVE SRBIJE
 
 
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su sa oko 2,9 milijardi evra u 2002. godini, kada je izvršena sukcesija i odmrzavanje sredstava u inostranstvu, povećane na čak 12 milijardi evra u 2009. godini, što predstavlja učetvorostručenje deviznih rezervi u samo 7 godina! Najveći rast deviznih rezervi je ostvaren u 2006. godini, kada su devizne rezerve gotovo udvostručene za samo godinu dana.
 
U strukturi deviznih rezervi dominiraju harije od vrednosti, koje čine oko 8,1 milijardi evra. Efektiva i depoziti u inostranstvu čine oko 18%, ili 2,1 milijardi evra, specijalna prava vučenja oko 13 miliona evra, dok je u zlatu oko 325 miliona evra. Devizne rezerve banaka čine 1,4 milijardi evra deviznih rezervi Narodne banke Srbije.
 
U odnosu na 2002. godinu najviše su se povećale devizne rezerve u hartijama od vrednosti, čak 11 puta, i devizne rezerve u zlatu, koje su utrostručene u istom periodu. Jedino smanjenje deviznih rezervi u posmatranom periodu je zabeleženo u 2008. godini, kada su značajna sredstva povučena od velikog broja stranih investicionih fondova, banaka i kada je bila prisutna kriza poverenja među štedišama poslovnih banaka. U ovoj godini su devizne rezerve smanjene sa 10,9 milijardi evra na 9,1 milijardu evra.
 
 
ŠTEDNJA GRAĐANA
 
 
Na kraju 2009. godine štednja stanovništva u poslovnim bankama preračunata u dinarima je iznosila više od 577 milijardi dinara, što je oko 6,2 milijari evra. Gotovo 98% ukupne štednje građana je bila devizna štednja, dok je dinarska štednja činila svega nešto više od 2%. Oko 88% devizne štednje su činile štednja po viđenju i oročena štednja do godinu dana, dok je kod dinarske štednje 93% štednja po viđenju i oročena štednja do godinu dana.
 
Interesantan je podatak da je u poslednjih 10 godina ukupna štednja stanovništva u poslovnim bankama povećana čak 4500%, ili 45 puta, a denominirano u dinarima čak 577 puta, što Srbiju stavlja u red zemalja sa najvećim rastom štednje građana u poslovnim bankama u svetu!
 
Najveći deo ukupne devizne štednje čini oročena štednja na godinu dana , koja čini oko 45% ukupne devizne štednje. Štednja po viđenju čini 23% ukupne devizne štednje, dok štednja oročena na period preko godinu dana čini 12% ukupne devizne štednje.
 
U strukturi ukupne devizne štednje primetna je tendencija produženja ročnosti oročene devizne štednje i to u smeru značajnog rasta oročene štednje na godinu dana i smanjenja učešća štednje oročene na mesec dana, 3 meseca i 6 meseci.
 
Iako su u proteklim godinama prisutni impozantni rastovi štednje građana u poslovnim bankama, procena je da se još uvek van finansijskih institucija nalazi više od milijardu evra ušteđevine građana Srbije, što mora biti podsticaj za kreatore monetarne politike za dalje unapređenje poverenja građana u monetarni sistem, ali i za pojačanu edukaciju građana o važnosti ulaganja ušteđevine u poslovne banke, investicione i penzione fondove, kupovinu hartija od vrednosti ili obveznica i slično. Takozvani „mrtvi kapital“ ne donosi nikakve prinose i čak donosi gubitke onima koji ga ne investiraju.
 
Ušteđevina koja se nalazi van finansijskih tokova zemlje bi mogla svake godine da stvori minimalno dodatnih 50 miliona evra za građane. To znači da građani Srbije izgube oko 50 miliona evra godišnje zbog neinvestiranja uloženih sredstava, a država 10 miliona evra na ime poreza koji bi bili naplaćeni od ostvarenih kamata.
 
 
 


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana