Transparentije, ali i skuplje usluge banaka

04.01.2011

Istraživanja izvor: Glas javnosti

Zakonom kojim se štite korisnici usluga finansijskih institucija, NBS je građane stavila u ravnopravan položaj sa poslovnim bankama, uvela dodatne mogućnosti za informisanje i zaštitila ih od bilo koje vrste diskriminacije. Portal Kamatica.com je izvršio analizu najvažnijih odredbi novog zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga sa prognozom posledica koje bi mogle uslediti nakon stupanja zakona na snagu.

Zakon o zaštiti korisnika bankarskih usluga uvodi pravila poslovanja banaka u svim aspektima od oglašavanja bankarskih usluga, preko realizacije i otplate kredita, do konačne otplate kredita – prevremeno ili u redovnom roku. Novi zakon uvodi nova pravila poslovanja, koji delimično ograničava bankarske provizije, a građanima pruža transparentnije i kvalitetnije usluge banaka.
OGLAŠAVANJE  - „KRUPNIJI EKS“ I BEZ KREDITA SA 0% KAMATE
Jedna od najbitnijih novina u oglašavanju poslovnih banaka je zakonom definisana obaveza da iznos efektivne kamatne stope istaknu u odnosu na ostale elemente kredita – to bi značilo da u reklamama banaka više neće biti istaknutih efektivnih kamatnih stopa u fusnotama ili čak promotivnih poruka bez isticanja efektivne kamatne stope. Ova odredba zakona se odnosi i na promociju u poslovnicama banaka, na flajerima i ostalim promotivnim instrumentima, a ne samo na promociju u sredstvima javnog informisanja. Na ovaj način će korisnicima bankarskih usluga biti daleko lakše da upoređuju ponude različitih poslovnih banaka i donose pravilnije odluke u izboru banke sa kojom posluju.
U efektivnu kamatnu stopu je sada uključen i trošak otvaranja i vođenja tekućeg računa, što do sada nije bio slučaj. Na ovaj način su poslovne banke delimično nižu kamatnu stopu „skrivale“ kroz naknade za vođenje tekućeg računa, čije je otvaranje bilo uslov za odobravanje kredita.
Do nedavno je bilo prisutno agresivno oglašavanje kreditnih proizvoda sa 0% kamate. Novi zakon obavezuje poslovne banke da u ovim slučajevima jasno istaknu ostale uslove za korišćenje kreditnog proizvoda, a koje korisnici uobičajeno plaćaju po cenama višim od realne. Na ovaj način su poslovne banke troškove korišćenja kreditnog proizvoda sa 0% kamate prenosile na naknade i provizije za korišćenje drugih proizvoda, koji su bili uslov za za odobravanje pomenutog proizvoda, a da su to vešto „skrivale“ od potencijalnih klijenata u reklamama.
PROMENA KAMATNE STOPE – SAMO UZ OBOSTRANU SAGLASNOST
Ukoliko banka i korisnik kredita ugovaraju kredit sa fiksnom kamatnom stopom, a poslovna banka naknadno odluči da istu promeni, to će moći izvršiti samo uz saglasnost korisnika kredita. Ukoliko klijent to ne prihvati, banka nema pravo da istu izmeni, niti da raskine ugovor po ovom osnovu. Ipak, bankama je i dalje ostavljen prostor korišćenja varijabilnih kamatnih stopa, gde je dovoljno obavestiti korisnika o promeni iste pod uslovima definisanim ugovorom. Zahvaljujući ovoj odredbi, fiksna kamatna stopa dobija pravi smisao, ali je za očekivati da se u budućnosti krediti sa fiksnom kamatnom stopom izuzetno retko pojavljuju.
UGOVOR O KREDITU I LIZINGU NA UVID
NBS je novim zakonom definisala i obavezu poslovnih banaka i lizing kompanija da građanima, sa kojima nameravaju zaključiti ugovor, ponude na uvid nacrt ugovora u pismenoj formi, koji bi njihovi klijenti mogli detaljno proučiti pre potpisivanja ugovora. Na ovaj način, više nema mogućnosti da poslovna banka po odobravanju kredita pozove korisnika na potpisivanje ugovora bez da mu ponudi mogućnost da ga pročita i uveri se u ugovorne klauzule. Do sada je bilo uobičajeno da korisnik odmah nakon prvog pregleda ugovora isti i potpiše. Novi zakon donosi pravo korisniku da nacrt ugovora najpre pogleda i proanalizira u razumnom roku, konsultuje se sa nekim stručnijim, pa tek onda donese konačnu odluku o tome hoće li isti i potpisati.
TEKUĆI RAČUNI – BESPLATNA PROMENA BANKE ZA KORISNIKE
U slučaju da banka menja uslove pod kojima vodi tekuće račune građana, zakonom će biti u obavezi da o promeni obavesti klijenta najmanje 30 dana pre promene. Istovremeno, ukoliko klijent to želi, banka će biti u obavezi da o svom trošku transferuje sredstva na račun druge banke ili da isplati gotovinu sa računa bez naknade za korisnika. Obaveza za obaveštenje o promenama uslova vođenja računa je odličan način da se spreče nesporazumi vezani za način komunikacije banke i korisnika, jer će novim zakonom banka biti u obavezi da pismeno obavesti klijenta o konkretnim promenama, a ne putem internet sajta, sredstava javnog informisanja i sl. Obaveza vezana za obavezu besplatnog transfera sredstava predstavlja možda i više nego što bi klijenti u Srbiji mogli očekivati i u mnogo uređenijim tržišnim uslovima, a za banke značajan trošak i umanjenje profita.
OBAVEŠTAVANJE KORISNIKA
Poslovne banke će ubuduće biti u obavezi da vlasnicima računa dostavlja izvode o promenama na računu jednom mesečno bez naplate troškova obaveštavanja. Istovremeno, o obaveštenju banka mora posedovati dokaz o prijemu od strane klijenta. Iako na prvi pogled dobra odredba, jasno je da će poslovne banke troškove ove obaveze preneti na troškove održavanja računa, kamatne stope na dozvoljene minuse i sl. Kada je u pitanju transparentnost poslovanja, ovo je odlična odluka, međutim, za očekivati je da će ista indirektno koštati korisnike računa.
Kada su u pitanju krediti, obaveza poslovnih banaka biće da na isti način kao i kod tekućih računa vrši obaveštavanje korisnika, ali najmanje jednom godišnje. Jasan pregled stanja duga po kreditu je svakako dobra vest za korisnike kredita, međutim, verovatno je da će to dovesti i do poskupljenja kredita kroz druge zakonski dozvoljene provizije ili kroz kamatne stope.
ODUSTAJANJE OD KREDITA BEZ PLAĆANJA NAKNADA
Prema novom zakonskom rešenju, korisnik kredita ima pravo da odustane od kredita koji mu je odobren i isplaćen u roku od 14 dana, bez obaveze da obrazloži odustajanje. Od ovoga su izuzeti samo krediti za kupovinu nekretnina. Korisnik istovremeno nije u obavezi da banci plati bilo kakvu vrstu naknade osim kamate koja je obračunata u periodu korišćenja kredita. U ovom slučaju su banke postavljene u pomalo diskriminirajući položaj, ali im je ostavljen prostor zaštite od ovakvih rizika kroz podizanje naknada za obradu kredita. To će, verovatno, biti i prva reakcija poslovnih banaka na nove uslove, a što će osetiti svi oni koji podnose zahtev za kredit.
MANJE PROVIZIJE I NAKNADE
Poslovne banke trenutno naplaćuju proviziju za prevremenu otplatu kredita ili dela kredita od 3 do čak 5%. Ovo je veoma destimulativan procenat za svakoga ko se odluči da ranije isplati svoje kreditne obaveze. NBS je novim zakonom definisala da se naknada poslovne banke može kretati između 0,5 i 1% dela kredita koji se otplaćuje. Ovakva promena će definitivno u značajnoj meri umanjiti profite banaka po osnovu naplate prevremenih otplata, a korisnicima dati adekvatan stimulans da razmisle o mogućnosti prevremenog razduživanja.
Novim zakonom poslovne banke neće imati pravo na naplatu naknade za zatvaranje računa ili gašenje kreditnih kartica. Ove naknade su se kretale od 100 do čak 2.500 dinara, zavisno od vrste računa ili kreditne kartice. Građanima je na ovaj način dato realno pravo da bez finansijskih opterećenja zatvaraju račune koje ne koriste i da se lakše razduže po osnovu korišćenih sredstava sa kreditne kartice. Ovo je takođe izvor velikih prihoda poslovnih banaka i u narednom periodu će biti vidljiv i način na koji će one pokušati da na nadoknade.
ZLOUPOTREBA KREDITNIH KARTICA
U slučaju gubitka ili krađe kartice, korisnik može snositi troškove do maksimalno 150€, ukoliko je kartica zloupotrebljena pre prijavljivanja gubitka kartice banci. Ova odredba novog zakona otvara jako puno prostora za zloupotrebe kreditnih kartica i za očekivati je da se delimično ili potpuno izmeni, a u skladu sa rizicima koji se ovde pojavljuju. Banke su u ovom slučaju u jako neravnopravnom položaju i nisu u mogućnosti da spreče rizike koji nastaju u navedenoj situaciji.
ŠTA DOBIJAJU KLIJENTI, A ŠTA BANKE?
Neosporno je da je trenutno stanje ukazuje na nepostojanje ravnopravnog položaja između poslovnih banaka i njihovih klijenata. Novi zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga će u velikom delu rešiti problem ove neravnopravnosti. Ipak, pojedine odredbe ovog zakona idu u drugu krajnost i postavljaju poslovne banke u podređeni položaj. Takođe, NBS je ovim zakonom ograničila poslovne banke u naplati mnogih, za njih, veoma važnih provizija i naknada.
Vodeći se ranijim iskustvima iz odnosa poslovnih banaka i klijenata, ne može se očekivati da banke prihvate smanjenje prihoda od naknada i profita koje su do sada ostvarivale. Zakonom nisu ograničene i ne mogu se ograničiti neki prihodi banaka – poput kamata od kredita. Novi zakon nije obuhvatio ni neke uobičajene naknade, poput naknada za obradu kredita ili naknada za transfere sredstava. Navedene kamate i naknade će verovatno biti izvor iz koga će poslovne banke nadoknaditi „izgubljene profite“ koji će biti posledica novog zakona. Zbog toga se u kratkom roku nakon stupanja zakona na snagu mogu očekivati poskupljenja ovih usluga.
Generalno posmatrano, novi zakon će klijentima doneti bolju informisanost i veća prava u odnosima sa poslovnim bankama, ali i poskupljenja naknada i kamata koje nisu regulisane zakonom. To bi značilo više kamatne stope na kredite, veće naknade za obradu kreditnih zahteva, kao i skuplje vođenje tekućih računa građana.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana