Švajcarac prestao da raste a korisnici kredita i dalje u ozbiljnom problemu

27.09.2011

Istraživanja izvor: Kamatica

Definitivno najzanimljivija vest iz sveta novca u avgustu i septembru jesu dramatične promene kursa švajcarskog franka. Od avgustovskog vrtoglavog rasta do septembarske nesvakidašnje odluke švajcarskih vlasti da se kurs smanji i veže za euro u odnosu 1,2 bilo je mnogo strepnje, brige i muka. Kod svih koji su se zadužili u ovoj valuti. U Srbiji ih je dosta ali u zemljama u okruženju mnogo više.

 

Nakon utorka 06. septembra, kada je švajcarac konačno zaustavljen i kada je pao na 1,2 eura  svi su malo odahnuli. Pre svega dužnici ali i bankari, vlade i centralne banke od kojih se očekivalo da pomognu da se problemi razreše.

 

Kamatica je istraživala šta se zapravo dogodilo. Istraživali smo prognoze za dolazeće dane a pokazalo se da univerzalni saveti veže i u ovom slučaju. Imamo savete šta i kako dalje.    

 

Kontinuirani rast švajcarskog franka u odnosu na euro i dolar traje od 2008 godine.

 

 

avg.07

avg.08

avg.09

avg.10

avg.11

sep.11

Kurs Eur

80,14 Din.

75,98 Din.

93,34 Din.

105,90 Din.

102,40 Din.

101,58

Kurs Franak

48,60 Din.

47,07 Din.

60,95 Din.

76,58 Din.

94,58 Din.

84,28

Odnos

1,65

1,61

1,53

1,38

1,08

1,20

 

Upravo te 2008 godine, kada su krediti vezani za franak bili popularni, najglasniji protiv takve vrste zaduživanja bio je tadašnji guverner NBS gospodin Radovan Jelašić koji je upozoravao građane na mogući rizik. Centralna Banka Švajcarske je takođe upozoravala o ovakvom riziku i to su naši mediji nekoliko puta preneli.

 

Ipak, krediti u švajcarcima su privukli dosta „mušterija“. Primera radi, kamata za stambene kredite u CHF iznosila je 2007/8 oko 4,7% a u EUR oko 7,8%.

 

U praksi, klijenti banaka su s obzirom na maksimalno dozvoljeno zaduženje od pola plate, vrlo često birali kredite u švajcarcima.

Na taj način su ili dobili veći kredit na isti rok ili za isti iznos kredita skratili rok otplate.

 

Nekome ko je imao platu od 400 eur  maksimalna rata je mogla da bude najviše 200 eur.Na rok od 15 godina  kreditom obracunatim u CHF mogao da dobije protivvrednost  25.000 eur (25 kvm stana u Novom Sadu).  Isti taj klijent kreditom u  obračunatim u  EUR mogao je na 15 godina da dobije samo  20.000 eura kredita (20 kvm stana).

 

Korisnicima kredita sa manjim primanjima „švajcarci“ su bili jedino moguće rešenje da dodju do sopstvenog krova nad glavom.

 

Osim stambenih u ponudi su bili auto i potrošački krediti kao i lizing aranžmani vezani za franak. Korisnike ovih kredita prvenstveno je privukla niža kamata nego na kredite u eurima.

 

Kulminacija rasta švajcarca u odnosu na euro počinje u letnjim mesecima 2011. Usled nezvaničnih najava novog talasa krize u SAD i Evropi investitori se okreću stabilnijim vrednostima i kupuju švajcarski franak, japanski jen i zlato.

Franak postaje toliko jak da je 11. avgusta  za euro moglo da se dobije 1,007 franaka.

 

Ovakav odnos franka i eura nikome ne odgovara i to je ono što je davalo i daje nadu da će se odnos stabilizovati.

 

Kao rezultat događa se da švajcarski proizvodi postaju mnogo skuplji od ostalih. Slabije se prodaju u odnosu na konkurenciju.

Nemački proizvođači na primer imali su  oko 50% veće porudžbine od očekivanih.  

Švajcarci idu u nabavku u susedne zemlje, koje su svima blizu a gde im je sve jeftinije.

U Srbiji potrošači imaju potpuno suprotne probleme. Dinar slabi u odnosu na obe valute. Građani moraju sve veći deo zarade da izdvajaju za vraćanje rata kredita koje su vezane za stranu valutu. 

 

Dodatnu glavobolju i to ne malu imaju oni koji su se zadužili kod banaka kreditima koji su indeksirani (preračunavaju se) u švajcarskim francima.

 

Kada se rate ovih kredita preračunaju u eure veće su za oko 50 %. Ko je plaćao 200 sada plaća 300 eur.

 

U primeru kredita iz tabele korisniku kredita kome plata nije porasla, 2008. godine ostajalo je 25.000 dinara  sada ostaje 9.000 dinara kada plati ratu. Umesto da se potroši razlika od 16.000 ide banci.

 

 

avg.07

avg.08

avg.09

avg.10

avg.11

Kurs Eur

80,14 Din.

75,98 Din.

93,34 Din.

105,90 Din.

102,40 Din.

Kurs Franak

48,60 Din.

47,07 Din.

60,95 Din.

76,58 Din.

94,58 Din.

Plata

40.000 Din.

40.000 Din.

40.000 Din.

40.000 Din.

40.000 Din.

Rata od 330 franaka

16.038 Din.

15.533 Din.

20.114 Din.

25.271 Din.

31.211 Din.

Ista rata izražena u EUR 

200 EUR

204 EUR

215 EUR

239 EUR

305 EUR

 

 

Kod lizinga i auto kredita ima slučajeva da je rata preračunata u dinare  100%  veća u odnosu na pre 4 godine što je mnoge kupce na lizing nateralo da odustanu od plaćanja i vrate četvorotočkaše lizing kućama.

 

I ovog puta važi univerzalno pravilo za potrošače- ako uzmete kredit u valuti u kojoj su vam prihodi neće biti iznenađenja za budžet.

 

Osnovni problem sa kojim se susreću dužnici je mnogo veće mesečno opterećenje ratom nego što je bilo ranije.

Rešenje bi trebalo tražiti tako da se mesečna rata umanji za stalno ili bar u nekom određenom periodu a da se dužina otplate produži. 

Većina banaka u Srbiji  još uvek nije ponudila svoje predloge rešenja kojima bi svojim dužnicima olakšala otplatu.

 

Vest da je švajcarac pao i da je fiksiran dočekana je kao čaša hladne vode i  umanjila strepnje bar za kratko. Septembarske rate kredita bi trebalo da budu oko 10% manje nego u Avgustu odnosno da budu na nivou juna ove godine.

U Švajcarskoj Nacionalnoj banci očekuju da će u narednim mesecima švajcarac još malo pasti.

 

 

Za plaćanje rate od 300 franaka sada je potrebno je izdvojiti oko 25.200 dinara što je za tri hiljade dinara manje nego u avgustu kada je bilo potrebno oko 28.500 dinara.

 

 Ako ima bar malo prostora za utehu možda ova razlika ode za novu torbu nekog školarca.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana