Servisiranje duga Dafiment i Jugoskandik banke

16.10.2007

Istraživanja izvor: Narodna banka Srbije
1. Da li se iznos isplaćuje po čoveku ili po ugovoru?
2. Šta je to sravnjivanje potraživanja?
3. Da li će se obračunavati kamata na tu razliku?
4. Gde će se vršiti isplata štednje?
5. Šta se dešava u slučaju ako je vlasnik ugovora preminuo?
6. Da li mogu da podignem novac za prijatelja/rođaka?
7. Mogu li dobiti informaciju o štednji u Jugoskandiku?
8. Kako se trguje obveznicama
9. Koji su efekti prodaje obveznica?

1. Da li se iznos isplaćuje po čoveku ili po ugovoru?
Bez obzira na to koliko imate ugovora, isplata će se vršiti po čoveku;
* to znači da će čovek, bez obzira na broj zaključenih ugovora, u 2002. godini dobiti najviše 280 evra, 31. maja 2003. godine najviše 380 evra i 31. maja 2004. godine najviše 530 evra; preostali iznos obaveza prema deponentima isplaćuje se u 12 godišnjih rata, u periodu od 2005. do 2016. godine.

2. Šta je to sravnjivanje potraživanja?
To je sabiranje uplata sa svih ugovora koje ste imali i oduzimanje od njih isplata sa svih ugovora, a razlika će biti vama isplaćena;
*kamate po osnovu oročavanja neće se isplaćivati.

3. Da li će se obračunavati kamata na tu razliku?
Neće se obračunavati.

4. Gde će se vršiti isplata štednje?
U Eurobank EFG štedionici a.d. Beograd, ranije Nacionalnoj štedionici − banci, a.d. Beograd, u njenim ekspoziturama.

5. Šta se dešava u slučaju ako je vlasnik ugovora preminuo?
Po dobijanju poziva od strane Eurobank EFG štedionice a.d. Beograd, ranije Nacionalne štedionice - banke a.d. Beograd, istoj se dostavlja pravosnažno rešenje o nasleđivanju, koje će sprovesti Eurobank EFG štedionica i novom vlasniku - nasledniku, srazmerno naslednom delu, izdati Potvrdu o konverziji deviznog depozita u obveznice Republike Srbije.

6. Da li mogu da podignem novac za prijatelja/rođaka?
Da - ako i on sam ostvaruje pravo na obveznice RS i ako je dao ovlašćenje koje je sudski overeno.
* u slučaju promene imena ili prezimena potrebno je dostaviti i izvod iz matične knjige rođenih, odnosno venčanih.

7. Mogu li dobiti informaciju o štednji u Jugoskandiku?
Sve navedene informacije u vezi sa deviznim depozitima položenim kod Dafiment banke a.d. Beograd, u likvidaciji, odnose se i na devizna sredstva položena kod Banke privatne privrede Crne Gore d.d. Podgorica (preko Jugoskandika d.d. Beograd, u stečaju).

8. Kako se trguje obveznicama
Ako se vlasnik obveznica odluči da ih proda, on to može učiniti na Beogradskoj berzi, preko ovlašćenog brokera, ili van berze, na šalterima banaka.
Da biste prodali ili kupili obveznice na Beogradskoj berzi, morate imati:
1. Otvoren namenski devizni račun kod domaće poslovne banke, člana Centralnog registra;
2. Otvoren vlasnički račun hartija od vrednosti (obveznica) u Centralnom registru hartija od vrednosti, preko člana Centralnog registra;
3. Sklopljen ugovor o posredovanju sa berzanskim posrednicima koji trguju obveznicama u ime i za račun svojih klijenata. Prilikom sklapanja ugovora, kupac i prodavac sami određuju cenu po kojoj su spremni da kupe ili prodaju obveznice.
Za trgovanje obveznicama preko Beogradske berze prodavci ili kupci obveznica sami biraju svog brokera i banku. Spisak ovlašćenih brokera nalazi se na sajtu Beogradske berze – www.belex.co.yu, a spisak banaka članova Centralnog registra na sajtu Centralnog registra – www.crhov.co.yu . Pri izboru brokera i banke treba obratiti pažnju na visinu provizije koja se naplaćuje za te usluge.
Prodaja obveznica na Beogradskoj berzi vrši se za devize.
Obveznice se mogu prodavati i van berze, preko banaka, kod kojih vlasnici imaju otvoren račun hartija od vrednosti (obveznica) i koje vrše otkup obveznica. Ukoliko se obveznice prodaju direktno kupcu, kupac i prodavac o tome zaključuju ugovor i sami određuju uslove trgovine.
Prodaja obveznica van berze vrši se za dinare.

9. Koji su efekti prodaje obveznica?
Prodajom obeznica pre roka dospeća, njihovi vlasnici mogu odmah da dođu do potrebnih deviznih, odnosno dinarskih sredstava i da ih upotrebe za rešavanje svojih finansijskih ili drugih životnih potreba.
Cene obveznica objavljuju se svakodnevno, izuzev vikendom, na sajtu Beogradske berze, sajtu Narodne banke Srbije, kao i u nekim dnevnim listovima (npr. Politici). Na cenu obveznica, odnosno visinu diskonta utiče svakodnevni obim ponude i tražnje na Beogradskoj berzi za tim hartijama od vrednosti. Pri tom građani koji prodaju obveznice stare devizne štednje sami utvrđuju minimalnu cenu po kojoj su spremni da ih na berzi proda njihov broker. Ukoliko se na berzi, u momentu prodaje obveznica, postigne viša cena, obveznice će biti prodate po toj višoj ceni.
Prilikom prodaje van berze, na bankarskim šalterima, banka sama određuje cenu po kojoj kupuje ove obveznice. Građani dinarska sredstva dobijaju odmah, ali je cena obveznica niža, odnosno diskont je veći nego u slučaju kada se obveznice prodaju preko berze.
Vlasnici obveznica stare devizne štednje, njihovom prodajom, često dolaze do povoljnijih sredstava nego kada potrebna sredstva obezbeđuju uzimanjem kredita kod poslovnih banaka. Na primer, ukoliko građanin podigne potrošački kredit na godinu dana, kamatna stopa, uključujući i prateće troškove, kod skoro svih banaka prelazi 12% na godišnjem nivou, dok bi njegov diskont prodajom obveznica serije A 2008 iznosio oko 7%. Na ime troškova kredita građanin bi morao, dakle, da plati više nego što bi iznosilo umanjenje nominalne vrednosti ovih obveznica prodatih pre roka dospeća. Pored toga, za dobijanje kredita potrebno je da se ispuni više uslova – obezbede kreditna sposobnost, žiranti, učešće ili depozit i sl. – što prilikom prodaje obveznica nije potrebno i građanin do sredstava dolazi u kratkom roku.
Istovremeno, promet obveznica je slobodan i oslobođen poreza na promet, provizije na platni promet, poreza na kapitalnu dobit, poreza na finansijske transakcije, kao i drugih poreza. Takođe, devize ostvarene prodajom obveznica na berzi strana fizička i pravna lica mogu slobodno transferisati u inostranstvo.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana