Banke ostvarile 31 milijardu dinara profita

23.04.2012

Istraživanja izvor: Kamatica

U 2011. godini poslovne banke u Srbiji su ostvarile profit od 30,99 milijardi dinara, što je za 5,6 milijardi više od ostvarenih 25,4 milijardi dinara u 2010. godini, pokazalo je istraživanje portala Kamatica koje ima u fokusu oporavak bankarskog sektora Srbije od efekata krize.

Trend poboljšanja rezultata u odnosu na 2010. godinu je nastavljen i tokom cele 2011. godine, a  profiti poslovnih banaka su uvećani 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, iako ohrabrujući, taj rezultat nije  sjajan ako ga uporedimo sa 2008. godini kada je proft banaka bio veći 4 milijarde dinara.

Isto kao i u 2010. godini, 11 poslovnih banaka je ostvarilo gubitke, dok je 21 poslovna banka poslovala sa profitom. Prema prvobitnim rezultatima Agrobanke koje je objavila pinudna uprava u 2011, Agrobanka je imala gubitak od 290 miliona evra. Međutim, rezultati su povučeni zbog ponovne revizije.

„Gubitaši“ su u 2011. godini ostvarili 9,7 milijardi dinara gubitka, što veći gubitak od 9 milijardi, koliko je bilo zabeleženo u 2010. godini. Najveće negativne rezultate su ostvarile Alpha banka (2,1 milijardi dinara gubitka), Vojvođanska banka (1,4 milijardi dinara gubitka), OTP banka (1,26 milijardi dinara gubitka) i Marfin banka (1,25 milijardi dinara gubitka).

Poslovne banke koje su ostvarile poslovne dobitke (njih 21) su zabeležile profit od 40,7 milijardi dinara. Najveće profite su ostvarile Banca Intesa (10,7 milijardi dinara), Raiffeisen banka (5,3 milijardi dinara) i Unicredit banka (5 milijardi dinara). Banca Intesa je ostala poslovna banka sa najvećim profitom u Srbiji i to mesto ne napušta već 3 godine. AIK banka je zadržala mesto najprofitabilnije banke, obzirom da je svoj proft ostvarila sa daleko manjim resursima od najvećih poslovnih banaka u Srbiji po angažovanom kapitalu. Profite veće od 2,5 milijarde dinara su ostvarile Komercijalna banka, AIK banka i EFG Eurobank, dok su profite između jedne i dve milijarde dinara ostvarile Volksbank, Procredit bank, Societe Generale, Hypo-Alpe-Adria i Poštanska štedionica.

Najveći rast rezultata u odnosu na 2010. godinu su zabeležile Raiffeisen bank i Banca Intesa sa rastom profita od preko 2 milijarde dinara, dok su najveće pogoršanje rezultata imale AIK banka i Marfin bank.

Značajan rezultat zabeležila je i Unicredit banka, koja je na osnovu objavljenih rezultata postala treća najveća banka u Srbiji,

Poređenjem postignutih rezultata u 2011. godini sa 2010. godinom uočljivo je da su za razliku od nekih drugih privrednih delatnosti, poslovne banke nastavile sa poboljšanjem rezultata nakon ekonomske krize kojom su bile pogođene.

Iako još uvek nisu dostigli nivo iz 2008. godine, kada su poslovne banke ostvarile rekordne profite u poslednjoj deceniji, profiti poslovnih banaka su porasli za oko 20%, što je u poređenju sa rastom bruto proizvoda Srbije manjim od 2%, impozantno. Pojedine poslovne banke postigle su i istorijski visoke rezultate, što ukazuje da su u potpunosti prevazišle krizni period, ali sa druge strane, ima i poslovnih banaka koje su daleko ispod ranijih nivoa poslovnih rezultata, zbog problema koje je izazvala ekonomska kriza, a koji se prvenstveno odnose na otežanu otplatu kredita. Ovakve tendencije mogu ukazivati i na trend ukrupnjavanja bankarskog sektora, koji je neminovan i na delimičnu preorijentaciju pojedinih poslovnih banaka u budućem poslovanju na sigurnije i profitabilnije bankarske poslove.

Ono što je interesantno je to što su poslovne banke, iako dosta suzdržanije u plasiranju novčanih sredstava privredi i stanovništvu, dostigle rezultat blizak rekordnom iz 2008. godine. Ovaj podatak ukazuje na povećane marže poslovnih banaka u kreditnim poslovima, ali i na povećane prihode od naknada u platnom prometu i korišćenju usluga vezanih za tekuće račune.

Faktori koji će u najvećoj meri opredelite rezultate poslovnih banaka u 2012. godini su, kao i u prethodnoj godini, kretanje kursa dinara prema evru, nelikvidnost privrede i rizični plasmani poslovnih banaka iz prethodnih godina. Nagli rast kursa evra početkom ove godine ukazuje da će doći do značajnih turbulencija u rezultatima banaka u tekućoj godini.

Povećana opasnost od nelikvidnosti privrede, kurs dinara i rizični plasmani poslovnih banaka iz prethodnog perioda su i osnovni faktori formiranja kamatnih stopa na novoodobrene kredite. Dok su nabrojane opasnosti prisutne, kamatne stope neće imati osetniji pad, koji bi doneo pogodnosti za privredu i stanovništvo. Tek sa rešavanjem ovih problema moguće je očekivati relaksaciju uslova za odobravanje kredita i vidljivo smanjenje kamatnih stopa. Do tada, jedino mere Vlade i Narodne banke Srbije u pogledu subvencionisanja kredita i relaksacije uslova finansiranja za poslovne banke mogu delimično smanjiti kamatne stope.

Imajući u vidu da je u 2011. godini bilo značajno učešće subvencionisanih kredita, kako privredi, tako i stanovništvu i poljoprivredi i da su poslovne banke po tom osnovu ostvarile više nego zadovoljavajuće profite, u ovoj godini će po dosada najavljenom izostati subvencionisanje kredita privredi. Ovakav preokret u makroekonomskoj politici bi, međutim, mogao dovesti do značajno lošijih rezultata poslovnih banaka u 2012. godini.

Zbog svega navedenog, u 2012. godini se mogu očekivati efektivne kamatne stope na nivou od 10-20% za privredu, i do 30% za stanovništvo, kada su u pitanju krediti. U takvim uslovima, privreda će otežano poslovati, obzirom da je u postojećoj situaciji jako teško ostvariti prinose veće od kamatnih stopa.

Na kraju, potvrđuje se univerzalno pravilo da je novac najvrednija roba u periodu krize. U takvim uslovima potrebno je maksimalno izbegavati zaduživanje i koristiti priliku za ostvarenje uvećanih prinosa po osnovu dinarske ili devizne štednje.

 

 

 

 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana