Razmislite o kupovini, a ne o prodaji akcija Telekoma

04.05.2012

Istraživanja izvor: Kamatica

Milion akcija preduzeća Telekom Srbija prebačeno je danas na vlasničke račune građana koje imaju u Centralnog registra. Izlazak Telekoma na berzu, odmah je "uzbunio duhove" pogotovo zbog opšte medijske slike koja akcije manje tretira kao imovinu, a više kao neki papir za koji se može dobiti 70 evra.

Upravo zbog toga hiljade građana razmišlja na način da još prvog dana trgovanja ode u Poštansku štedionicu Srbije i da nalog za prodaju svoje 31 akcije, koliko imaju na računu. To je, pokazalo se i u slučaju NIS-a vrlo pogrešna vrlo pogrešna taktika, a evo i zašto.  

Kada je donet Zakon o podeli besplatnih akcija, predstavnici vlasti su javljali da će se ozbiljno pozabaviti informisanjem i edukacijom građana o tržištu kapitala, ali je ta prilika propuštena. Reakcija građana u tom smislu bila je sasvim očekivana, pa su prvog trgovačkog dana hiljade ljudi pohrlili da te akcije prodaju za oko 2.500 dinara, ne želeći uopšte da razmisle o tome koliko bi one mogle da vrede u budućnosti.

Tako je većina propustila prvu i najvažniju lekciju akcionarstva: u skladu sa brojem akcija preduzeća koje posedujete (bilo da vam ih je država podelila besplatno, bilo da ste ih dobili od kompanije u kojoj ste radili ili da ste ih kupili) u odgovarajućem procentu ste vlasnik te firme.

Kako je objavljeno nominalna cena akcija, ili kako se to stručno kaže nominalna cena jedne akcije na berzi biće 2,27 evra, odnosno ukupna vrednost svih akcija na računima građana u trenutku izlaska Telekoma na berzu biće oko 70 evra.

Prema anketi portala „Kamatica” tih 70 evra uglavnom novčana vrednost koju građani očekuju da će dobiti prodajom akcija „Telekoma”. Zašto je to pogrešno?

Kao prvo, kada posedujete akcije nekog preduzeća trebalo bi da znate da se za tu akciju vezuju tri cene:

Knjigovodstvena vrednost akcija predstavlja računsku kategoriju, koja se dobija deljenjem knjigovodstvene vrednosti akcionarskog kapitala i broja emitovanih akcija i za nas je u ovom trenutku najnebitnija.

Nominalna cena akcije je ona vrednost koja se dobija kada se kapital kompanije podeli sa ukupnim brojem akcija. Treba znati da je nominalna vrednost ključna i važeća za akciju nekog preduzeća samo prilikom izlaska na berzu, a koja je u ovom slučaju 2,27 evra.

Tržišna vrednost akcija je treća i najvažnija vrednost i kada posedujete akcije neke kompanije o toj ceni najviše treba da razmišljate. To je ona vrednost akcije koja se formira na berzi na odnosu ponude i tražnje. I tu važi osnovno ekonomsko pravilo, ako je ponuda velika – odnosno veliki broj vlasnika akcija želi da proda, a tražnja mala – odnosno mali je broj onih koji žele da kupe te akcije –cena pada. (To je recimo bio slučaj sa akcijama NIS-a u prvih mesec dana trgovanja.)

I suprotno, ako je veliki broj onih koji bi da kupe akcije jer smatraju da će na njima zaraditi, a mala ponuda akcija u prodaji, cena raste.

Ako ne znate mnogo o akcijama i berzi, a novac vam nije prekopotreban, trebalo bi da razmišljate kao veliki ulagači. A šta oni kažu?

Za početak jednu ključnu stvar: „Telekom Srbija” će prema procenama stručnjaka biti jedno od preduzeća sa najvećom tržišnom kapitalizacijom na domaćoj berzi – odnosno kada budete pomnožili broj akcija tog preduzeća sa tržišnom cenom (odnosno cenom koja se bude formirala na tržištu) to preduzeće će biti najveće među svima koja se kotiraju na berzi.

To nam govori ne samo o realnoj veličini preduzeća, već i o tome da je prvi signal koji stručnjaci šalju taj da će tržište visoko vrednovati ovu kompaniju. Grubo rečeno, investitori pa i vi koji imate akcije trgujete očekivanjima. Kada donosite odluku da li ćete prodati akcije, vi razmišljate o tome koliko ta akcija vredi sada, odnosno kakve rezultate to preduzeće ima sada i kakvi će biti rezultati kompanije u budućnosti.

Rezultati kompanije presudni

Kada preduzeće dobro posluje, ima veliku dobit, velike planove u smislu investicija – vrednost kompanije se uvećava, logično samim tim raste i tražnja za akcijama te kompanije pa za posledicu imamo rast cena akcija.

To se može najbolje videti u slučaju NIS-a, čiji su dobri poslovni rezultati doveli do rasta vrednosti akcija koje su prvog dana trgovanja imale tržišnu vrednost od 506 dinara, da bi 30. marta ove godine cena tih akcija dostigla 685 dinara. Za godinu ipo dana vrednost akcije uvećala se za 35 odsto, što je recimo „kamata” koju ne biste mogli da dobijete ni u jednoj banci da ste onih početnih 2.500 dinara, koliko je vredeo paket akcija NIS-a, stavili na štednju.

Kada se pogledaju poslovni rezultati „Telekoma Srbija” koji su objavljeni za 2010. (čeka se finansijski izveštaj za 2011) važno je znati da je to preduzeće u 2010. ostvarilo dobit od 17 milijardi dinara i rast od 27,6 odsto u odnosu na 2009.

Osim dobiti, kada čitate o finansijskim pokazateljima preduzeća treba gledati i koliko je to preduzeće zaduženo, pa u slučaju „Telekoma” ohrabruje podatak da koeficijent zaduženosti iznosi 31 odsto. Naime, usled otplate dospelih obaveza po osnovu kredita koji je uzet za kupovinu „Telekoma Srpske”, kao i po osnovu drugih obaveza, ukupan neto dug kompanije smanjen je za 8,3 milijarde dinara i iznosi 55,1 milijardu dinara. Pri čemu je u planu da preostali zajam za kupovinu „Telekoma Srpske” u iznosu od 26,3 milijarde dinara u celosti bude isplaćen do maja ove godine.

Takođe, ključno je znati i koliko preduzeće radi na unapređenju svog poslovanja – što je iskazano investicijama. U slučaju „Telekoma Srbija” nivo investicija povećan je u odnosu na prethodnu godinu za 12,5 procenata. U modernizaciju mreže i razvoj usluga i servisa u 2010. godini investirano je 15,95 milijardi dinara.

Vrednost „Telekoma Srbija”, odnosno poslovnih rezultata tog preduzeća, vredi pogledati i u odnosu na region. Dilojt, jedna od najvećih revizorskih kuća na svetu,u poslednje tri godine objavljuje Adrija top 100 listu najvećih preduzeća u regionu, gde je „Telekom Srbija” prema prihodima i ostvarenoj neto dobiti visoko kotiran među prvih 15 kompanija.

Iako pomenutom listom dominiraju sektor energetike i robe široke potrošnje, interesantno je da se među kompanijama iz oblasti telekomunikacija „Telekom Srbija” pozicionirao na drugo mesto, odnosno odmah ispod „Telekoma Hrvatske” i daleko iznad „Telekoma Slovenije”. Kako se navodi u listi prihodi od prodaje koje je „Telekom Srbija” ostvario u 2010, prema objavljenim finansijskim izveštajima kompanije iznosili su 1.095 miliona evra, dok su u 2009. iznosili 1.166 miliona evra.

Neto dobit kompanije za razliku od prihoda znatno je porasla, pa je kompanija u 2010. ostvarila dobit od 165 miliona evra, dok je u 2010. dobit preduzeća iznosila 142 miliona evra.

To sve zajedno govori da „Telekom Srbija” dobro posluje, ako se ima u vidu činjenica da su kompanije iz oblasti telekomunikacija naberzama u celom svetu visoko vrednovane kod investitora, logičan zaključak je da se povećanje dobiti i bolji poslovni rezultati mogu i nadalje očekivati.

U tom smislu, ako razmišljate na duge staze, trenutno nema nijednog signala koji govori da bi akcije „Telekom Srbija” trebalo prodati odmah, jer će njihova vrednost zasigurno rasti. 

Da zaključimo, kada odlučujete o tome šta da radite sa svojom imovinom koja je u obliku hartija od vrednosti , jedne strane, treba imati u vidu vrednost preduzeća i njegovu perspektivu da uspešno posluje u narednim godinama, a s druge strane činjenicu da se vlasništvo nad hartijama od vrednosti ne razlikuje mnogo od vlasništva nad drugom imovinom i da su želje i ciljevi onog ko poseduje akcije ključni faktor odluke.

 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana