ŠTEDNJA U DINARIMA ILI U EVRIMA?05.01.2008 Istraživanja izvor: KamaticaVrlo aktuelno pitanje posle više od 15 godina postalo je od 2006. godine: Štedeti u stranoj valuti ili u dinarima? Velike fluktuacije kursa dinara prema stranim valutama u ranijim godinama, ali i problemi sa starom deviznom štednjom su odvraćali građane od štednje uopšte, a posebno od dinarske štednje. Sredinom 2005. godine su se pojavile preporuke građanima od strane guvenrera Narodne banke Srbije da svoju štenju polažu u dinarima. Krajem 2005. godine Narodna banka Srbije emituje prvu emisiju štednih zapisa sa kamatnom stopom od 25% na godišnjem nivou, a sa ciljem da stimuliše građane Srbije na štednju u dinarima. Ova i naredne mnogobrojne emisije štednih zapisa su u dobroj meri pokrenule dinarsku štednju, kako direktno, samim zapisima, tako i indirektno, štednjom u poslovnim bankama. Još neke mere, a koje se prvenstveno odnose na izvore sredstava kreditiranja od strane poslovnih banaka, su uticale na rast dinarske štednje u zemlji. Akciji Narodne banke Srbije su se priključile i banke koje posluju u Srbiji, povećavajući kamatne stope na štednju u dinarima. Pitanje da li štedeti u dinarima ili u stranoj valuti je vrlo aktuelno i danas. Više od 4/5 štednje u Srbiji čini štednja u stranim valutama, prvenstveno štednja u evrima. Međutim, do pre nešto više od godinu dana dinarska štednja gotovo da nije ni postojala, što dovoljno govori o relativno brzom povećanju ovog načina štednje u zemlji. Faktori koji su primarno uticali na povećanje štednje u dinarima su: dvogodišnja stabilnost dinara, emitovanje štednih zapisa Narodne banke Srbije, stimulativne mere Narodne banke Srbije i poslovnih banaka (prvenstveno u oslobađanju dinarske štednje od oporezivanja i viših kamatnih stopa na dinarsku štednju). Ovde ćemo navesti nekoliko bitnih činjenica koje Vam mogu pomoći u donošenju odluke da li štedeti u dinarima ili evrima. 1. Isplativost dinarske štednje u odnosu na štednju u evrima se može posmatrati kroz odnos vrednosti ove dve valute na početku i na kraju perioda oročavanja sredstava. Ovde je bitno naglasiti da je dinar u odnosu na evro fluktuirao u rasponu od najviše 5% u poslednje dve godine. Napominjemo da ukoliko uzimate isključivo ovaj kriterijum kao merilo vrednosti štednje, možete steći pogrešnu sliku o atraktivnosti dve vrste štednje. Naime, dnevne fluktuacije dinara u odnosu na evro su stalne i često ciklične, te se može desiti da su kursne razlike bitne kada se posmatra početak i kraj perioda oročenja, ali da se te razlike u kratkom vremenskom periodu „ispeglaju“ delovanjem tržišnog mehanizma i ponude i potražnje za stranim valutama od strane poslovnih banaka. Pogledajte arhivu istraživanja |