ŠTEDNJA U DINARIMA ILI U EVRIMA?

05.01.2008

Istraživanja izvor: Kamatica

Vrlo aktuelno pitanje posle više od 15 godina postalo je od 2006. godine: Štedeti u stranoj valuti ili u dinarima? Velike fluktuacije kursa dinara prema stranim valutama u ranijim godinama, ali i problemi sa starom deviznom štednjom su odvraćali građane od štednje uopšte, a posebno od dinarske štednje.

Sredinom 2005. godine su se pojavile preporuke građanima od strane guvenrera Narodne banke Srbije da svoju štenju polažu u dinarima. Krajem 2005. godine Narodna banka Srbije emituje prvu emisiju štednih zapisa sa kamatnom stopom od 25% na godišnjem nivou, a sa ciljem da stimuliše građane Srbije na štednju u dinarima.

Ova i naredne mnogobrojne emisije štednih zapisa su u dobroj meri pokrenule dinarsku štednju, kako direktno, samim zapisima, tako i indirektno, štednjom u poslovnim bankama. Još neke mere, a koje se prvenstveno odnose na izvore sredstava kreditiranja od strane poslovnih banaka, su uticale na rast dinarske štednje u zemlji. Akciji Narodne banke Srbije su se priključile i banke koje posluju u Srbiji, povećavajući kamatne stope na štednju u dinarima.

Pitanje da li štedeti u dinarima ili u stranoj valuti je vrlo aktuelno i danas. Više od 4/5 štednje u Srbiji čini štednja u stranim valutama, prvenstveno štednja u evrima. Međutim, do pre nešto više od godinu dana dinarska štednja gotovo da nije ni postojala, što dovoljno govori o relativno brzom povećanju ovog načina štednje u zemlji.

Faktori koji su primarno uticali na povećanje štednje u dinarima su: dvogodišnja stabilnost dinara, emitovanje štednih zapisa Narodne banke Srbije, stimulativne mere Narodne banke Srbije i poslovnih banaka (prvenstveno u oslobađanju dinarske štednje od oporezivanja i viših kamatnih stopa na dinarsku štednju).

Ovde ćemo navesti nekoliko bitnih činjenica koje Vam mogu pomoći u donošenju odluke da li štedeti u dinarima ili evrima.

1. Isplativost dinarske štednje u odnosu na štednju u evrima se može posmatrati kroz odnos vrednosti ove dve valute na početku i na kraju perioda oročavanja sredstava. Ovde je bitno naglasiti da je dinar u odnosu na evro fluktuirao u rasponu od najviše 5% u poslednje dve godine. Napominjemo da ukoliko uzimate isključivo ovaj kriterijum kao merilo vrednosti štednje, možete steći pogrešnu sliku o atraktivnosti dve vrste štednje. Naime, dnevne fluktuacije dinara u odnosu na evro su stalne i često ciklične, te se može desiti da su kursne razlike bitne kada se posmatra početak i kraj perioda oročenja, ali da se te razlike u kratkom vremenskom periodu „ispeglaju“ delovanjem tržišnog mehanizma i ponude i potražnje za stranim valutama od strane poslovnih banaka.
2. Drugi aspekt isplativosti dinarske štednje čini visina kamatne stope. Poslovne banke nude značajno više kamatne stope na dinarsku štednju u odnosu na štednju u evrima. Mnoge banke u svojoj ponudi imaju i 2 puta veće kamatne stope na dinarsku štednju u odnosu na štednju u evrima.
3. Porez na ostvarenu kamatu se plaća samo kod štednje u stranim valutama. Iznos ovog poreza je 20% na ostvarenu kamatu. Kamata ostvarena po osnovu dinarske štednje je oslobođena ovog poreza, što dinarsku štednju čini atraktivnijom za petinu iznosa ostvarene kamate.
4. Kamatna stopa u odnosu na stopu inflacije u velikoj meri opredeljuje izbor između dinarske štednje i štednje u stranoj valuti. Stopa inflacije prikazuje stepen smanjenja vrednosti valute u odnosu na potrošačku korpu u jednoj zemlji i nije direktno povezana sa kursom domaće valute u odnosu na strane valute. Način obračuna i izražavanja ove stope u Srbiji je takav da se prilično ujednačeno manifestuje i na dinar i na strane valute (kada nema bitnih kursnih razlika). To konkretno znači da je odnos kamatne stope na dinarsku i deviznu štednju postavljen na jednakoj osnovi u odnosu na stopu inflacije. Razlika je u tome što je kamatna stopa na dinarsku štednju značajno veća u odnosu na stopu inflacije.
Ovo je važan podatak iz razloga što kamatna stopa na dinarsku štednju nadmašuje stopu inflacije, dok to nije uvek slučaj sa kamatnom stopom na deviznu štednju. Samim tim, dinarska štednja bi pored sigurnosti i očuvanja vrednosti uloga značila i povećanje vrednosti tog uloga – postaje svojevrsni vid investiranja.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana