Šta uraditi kada otplata kredita postane problem?

27.11.2010

Istraživanja izvor: Kamatica

Problem velikog broja građana Srbije predstavlja mesečna otplata kredita. Promena kursa, EURIBOR-a, LIBOR-a, indeksa potrošačkih cena, kreditnog rejtinga zemlje i sl. su samo neki od razloga zbog kojih se menja mesečna rata kredita, a što može zadati velike glavobolje građanima koji svoje plate primaju u dinarima.

U ovom članku ćemo navesti nekoliko načina za prevazilaženje visokih mesečnih izdvajanja za plaćanje mesečne rate kredita.
 
Građani su kod banaka često zaduženi po više različitih osnova. To mogu biti gotovinski, potrošački, stambeni krediti, dozvoljeni minus po tekućem računu, različite kreditne i charge kartice i slično.
 
U slučaju da se desi da Vam mesečna izdvajanja za plaćanje kamata i otplatu glavnice Vaših dugovanja postaju prevelika, najpre morate razložiti svoje obaveze prema poslovnoj banci prema vrsti i visini kamatne stope.
 
Pravilo je da su najskuplji izvori dozvoljeni minusi po tekućem računu i kreditne kartice. Gašenjem ovih izvora kreditiranja rešavate se plaćanja kamate i do 2,75% mesečno!  Prednost kod ovih izvora kreditiranja je u tome što se bez plaćanja posebnih penala mogu namiriti. Tako, uplatom na tekući račun ili na kreditni račun kreditne kartice možete značajno smanjiti plaćanje kamata po dugovanjima, a bez plaćanja penala za „prevremenu“ otplatu, koja se plaća kod kredita građanima. Ukoliko želite da potpuno ugasite dozvoljeni minus i karticu, time i potpuno izbegnete plaćanje kamate po ovim osnovima, potrebno je da tekući račun dovedete u pozitivno stanje i obavestite banku da više ne želite da koristite dozvoljeni minus, a kod kartica je neophodno podneti zahtev za gašenje, nakon čega će Vam banka dostaviti iznos koji je potrebno uplatiti da se kartica ugasi. U taj iznos se uključuje i trošak za gašenje kartice, koji se kreće do 1.500 dinara.
 
Drugi vrlo važan segment zaduženosti čine krediti. Na našem tržištu se uglavnom odobravaju gotovinski, potrošački i stambeni krediti. Za prve dve vrste je dozvoljeno kreditno zaduženje do 30% mesečne zarade, a za stambene kredite se odobrava do 50% mesečne zarade. To bi značilo da u trenutku zaduživanja, 30% vaših mesečnih primanja može činiti rata kredita. Ono što se javlja kao poseban problem i što u periodu otplate može dovesti do zastoja u redovnoj otplati kredita jeste valutna klauzula, koja je najčešće uključena u ugovore o kreditima.
 
Šta raditi u slučaju da visina rate postaje prevelika u odnosu na Vaša primanja? Postoji nekoliko mogućih opcija: prevremena otplata dela kredita ili celog kredita, refinansiranje kredita u okviru iste ili druge banke, promena indeksne valute kredita.
 
Otplata dela kredita može biti važan instrument u smanjivanju mesečnih obaveza po osnovu visine rate. Veliki broj korisnika kredita je neupućen u mogućnosti tzv. „prevremene otplate“. Prevremena otplata podrazumeva kako otplatu celokupnog kredita pre roka dospeća, tako i otplatu dela kredita pre roka dospeća. Ova druga mogućnost bi u praksi značila da otplatom npr. 10 rata unapred možete skratiti period otplate kredita ili smanjiti visinu mesečne rate ukoliko se odlučite za isti period otplate. Otplatom celokupnog kredita eliminišete sve svoje mesečne obaveze prema banci i gasite svoje kreditno zaduženje. Za prevremenu otplatu kredita ili dela kredita banka najčešće obračunava 1-3% „penala“, što je značajno niža cena za pozajmljena sredstva od redovne koju biste plaćali tokom perioda otplate.
 
Refinansiranje kredita može biti u okviru iste ili druge banke i može značajno smanjiti mesečnu ratu kredita. Refinansiranje kredita uglavnom podrazumeva produženje roka otplate kredita i nižu kamatnu stopu po osnovu pozajmljenih sredstava. Uz ove prednosti, refinansiranje vuče i troškove, koji se kreću do 3% ili su obračunati u fiksnim iznosima. Ukoliko refinansiranje kredita vršite u okviru iste banke, troškovi refinansiranja su značajno niži nego kada je reč o prelasku u drugu banku.
 
Promena indeksne valute kredita dobija posebno na značaju poslednjih nedelja. Naime, kako su plate građana u najvećem broju slučajeva vezane za dinare, promene kod kursa evra ili švajcarskog franka i dinara značajno mogu uticati na mogućnost isplate rata kredita. Zabrinjavajuće je to da je najveći deo kredita građana u Srbiji indeksiran u ovim valutama. Poslednjih nedelja su vrlo aktuelni postali krediti u dinarima. Ovi krediti nose i veću kamatu, ali građani koji se zaduže u ovoj valuti nemaju brigu o kretanju kursa ili evropskih kamata, jer je njihov uticaj minoran. Promena valute indeksacije kredita kao i ostale mogućnosti nosi određene troškove, koji se kreću do 3% vrednosti kredita.
 
Prema poslednjim najavama iz Narodne banke Srbije, četiri najveće banke u Srbiji: Komercijalna banka, Banca Intesa,Raiffeisen i Hypo-Alpe-Adria će do kraja iduće godine ukinuti naknade za prevremenu otplatu kredita, kao i naknade za promenu indeksne valute kredita iz švajcarskih franaka u evre, kao i iz švajcarskih franaka ili evra u dinare i refinansiranje sopstvenih kredita. Takođe najavljeno je i da će biti produženi rokovi za otplatu kredita, ukoliko se pojavi potreba za tim kod građana. Ovo može biti značajna prilika za poboljšanje položaja građana koji imaju problema sa otplatom kredita.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana