Zarada banaka i do 8,35 dinara po evru!

05.01.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Turbulencije na svetskom finansijskom tržištu su značajno uticale na promene vrednosti svetskih valuta, pa i naše nacionalne valute - dinara. Promene odnosa dolara i evra, značajne promene britanske funte su samo neki od pokazatelja da ni svetski najjače valute nisu stabilne u trenucima promene svetske ekonomske klime.

Valute zemalja u okruženju su takođe značajno menjale svoje vrednosti, uglavnom u pravcu slabljenja. Pokazalo se da su u ovim mesecima najosetljivije valute zemalja koje imaju problema sa spoljnotrgovinskim deficitom, među koje spada i Srbija. Takođe, pokazalo se i da nacionalne finansijske institucije ne stoje skrštenih ruku, te da preduzimaju značajne mere kako bi sačuvale finansijsku stabilnost u zemlji.
 
Sve navedeno dovodi do izuzetne promenljivosti kurseva u kratkim rokovima. Kurs u našoj zemlji je od posebnog značaja zbog situacija u ranijim godinama u kojima se isti menjao iz sata u sat, te od ranije decenijske nestabilnosti dinara.
 
Promena kursa u poslednjim nedeljama je jedna od situacija koje će biti vrlo prisutne u narednim mesecima, najviše zahvaljujući efektima svetske finansijske krize u Srbiji. Takvih situacija je bilo i u ranijim periodima, ali će one biti značajno prisutnije u narednim mesecima nego ranije.
 
Tim portala Kamatica.com je istraživao visinu provizija banaka i razlike u kupovnim i prodajnim kursevima koji se primenjuju u menjačkim poslovima sa stanovništvom.
 
Uobičajena razlika između kupovnog i prodajnog kursa banaka u 2008. godini se kreće od 2,5 do 3,6 dinara. U prošloj godini je ta razlika u nekim trenucima bila niža i od 2 dinara. Kada su u pitanju menjačnice, kod njih je ova razlika nešto niža i uglavnom se kreće između 2 i 3,5 dinara. Međutim, poslednjih nedelja je ova razlika značajno povećana. To je očekivana reakcija banaka u trenucima značajnije kratkoročne nestabilnosti valute i javljala se i ranije kada je kurs evra i dinara značajnije fluktuirao. Razlika između ranijih i trenutne situacije je u tome, što su danas te razlike između prodajnih i kupovnih kurseva banaka veće.
 
Od oktobra 2008. godine, razlika između kurseva za otkup i prodaju stranih valuta se neprestano povećavala. Sa 3,8 dinara krajem septembra, razlika se krajem novembra povećala na gotovo 6,5 dinara. Tako je najviša razlika između kursa za otkup i prodaju evra zabeležena 12. decembra, kada je ona bila i do 8,35 dinara, kod pojedinih banaka. To je pretvorilo menjačke poslove banke u jedan od najprofitabilnijih poslova, jer je donosio gotovo dvocifrenu proviziju na dnevnom nivou, što je više i od najskupljih oblika kreditiranja.
 
Kada su u pitanju menjačnice, razlike između kupovnih i prodajnih kurseva su uglavnom niže, ali je primetan trend povećanja ove razlike u trenucima kada je kurs kratkoročno nestabilan. One se kreću na nivou iznad 2 dinara, ali je poslednjih nedelja zabeležena razlika i do 6 dinara, što pokazuje da ovi poslovi za pojedine aktere na tržištu mogu biti vrlo profitabilni u turbulentnim uslovima.
 
Ovu razliku je pratilo i povećanje razlike između kupovnih kurseva poslovnih banaka, kao i povećanje razlike između prodajnih kurseva poslovnih banaka. Ova razlika se kod kupovnih kurseva povećala i do 5,6 dinara, što bi značilo da ste, ukoliko izvršite prodaju evra kod banke koja ima najniži otkupni kurs umesto kod banke koja ima najviši otkupni kurs, za prodaju 1.000 evra mogli izgubiti čak 5.600 dinara! Kada je u pitanju kupovina evra, ove razlike su niže, tako da ako biste istu količinu novca kupovali, ukoliko izaberete „pogrešnu banku“ mogli ste izgubiti 2.350 dinara. Navedene razlike su, do oktobra ove godine, takođe bile niže u proseku i samo u pojedinim trenucima su bile blizu navedenih, koje su bile aktuelne 12. decembra. Bitno je naglasiti da se otkupni i prodajni kursevi banaka formiraju poslovnom politikom konkretne banke, te da su razlike među kursevima podložne značajnim dnevnim promenama, zavisno od potreba banaka za dinarima ili stranim valutama.
 
Istraživanje je pokazalo i da su banke međusobno uglavnom imale veće razlike kod kurseva po kojima otkupljuju valute, nego kod kurseva po kojima prodaju valute. Samo izuzetno se dešavalo da su ove razlike veće kod kurseva za prodaju valute i to u danima kada je dinar bio najjači prema evru.
 
Zaključak istraživanja je pokazao da su razlike među kursevima banaka, kako između prodajnog i kupovnog kursa jedne banke, tako i između prodajnih kurseva i kupovnih kurseva između različitih banaka, veće u trenucima kada su prisutne značajnije fluktuacije srednjeg kursa, a najniže kada je kurs stabilan, bilo to na visokom ili niskom nivou. Tako su i građani u najvećem gubitku ukoliko menjačke poslove obavljaju u ovim nestabilnim kursnim uslovima (tzv. panične kupovine), dok su dobitnici na drugoj strani.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana