Krediti u CHF - nekada najpovoljniji, danas 'noćna mora'

31.03.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Iako je to pre nekoliko meseci izgledalo većini građana čudno i neopravdano, ukidanje kredita indeksiranih u švajcarskim francima, kako gotovinskih, tako i stambenih, krajem prošle i početkom ove godine od strane svih poslovnih banaka u Srbiji se pokazalo kao dobar potez imajući u vidu kretanja na međunarodnom i nacionalnom tržištu.

U trenutku ukidanja kredita indeksiranih u CHF, iako je izgledalo kao ukidanje jedne vrste povoljnih kredita, ovaj potez je zaštitio nove i potencijalne zajmotražioce. Međutim, ovim potezom su bili zaštićeni samo građani koji još nisu uzeli ovu vrstu kredita, dok su se oni koji su zaduženi ovom vrstom kredita našli u „nebranom grožđu“.
 
Od početka ove godine većina poslovnih banaka je po preporuci Narodne banke Srbije odobrila reindeksiranje kredita u švajcarskim francima na kredite u dinarima, za kratkoročne, ili onim indeksiranim u evrima, za dugoročne (stambene) kredite, i to bez naknade, što je omogućilo postojećim korisnicima ovih kredita da pređu na nešto povoljnije uslove otplate anuiteta.
 
Neke od poslednjih meseci prošle godine karakterisao je rast međunarodnih referentnih kamatnih stopa EURIBOR i LIBOR. To je uticalo na povećanje kamatnih stopa na kredite indeksirane u evrima i švajcarskim francima u poslovnim bankama u Srbiji. Brzina promena kamatnih stopa u poslovnim bankama je bila različita i zavisila je prvenstveno od perioda u kome su one bile usklađivane sa EURIBOR-om i LIBOR-om. Tako su pojedine banke svoje kamatne stope uskladile rast već posle nekoliko nedelja, a neke su to usklađivanje obavile u prošlom i ovom mesecu.
 
Dodatni pritisak je donelo klizanje kursa dinara prema evru i švajcarskom franku. Tako su rate kredita samo u tri do četiri meseca porasle i do 30% po osnovu ovog faktora.
 
Kako je svetska finansijska kriza uzimala maha, u Evropi su referentne kamatne stope počele da padaju, kako bi se pojačala kreditna aktivnost banaka. Međutim, iako značajan, ovaj faktor kao da nije imao bitnijeg odjeka u Srbiji. Samo mali broj banaka je svoje kamatne stope prilagodio promenjenim vrednostima EURIBOR-a i LIBOR-a, iako je npr. EURIBOR pao za 3,5%. Čak i one poslovne banke koje su donekle izvršile korekciju svojih kamatnih stopa naniže, prethodno su ih značajnije povećale.
 
Osnovni razlog ovakvog ponašanja poslovnih banaka su bili povećani rizici plasmana u Srbiji. Negativni efekti manje vrednosti dinara, očekivanja u pogledu lošije naplativosti kredita privrede i građana, prvenstveno zbog niže privredne aktivnosti i zaposlenosti, su najčešći razlozi koji se navode u prilog višim bankarskim maržama na kreditne plasmane poslovnih banaka.
 
Trenutno je na našem finansijskom tržištu prisutna velika kontradiktornost – međunarodne referentne kamatne stope se nalaze na najnižim istorijskim nivoima, a kamatne stope na kredite u Srbiji su na osetno višem nivou nego prošle godine. Uz to, uslovi sa dobijanje kredita su značajno pooštreni od strane poslovnih banaka.
 
U ovakvoj situaciji država je pokušala da interveniše subvencionisanim kreditima građanima, koji su podrazumevali odobravanje kredita pod povoljnijim uslovima od tržišnih. Druga uvedena mera je bila ukidanje obaveza banaka za kredite građanima koji se odobravaju bez učešća i depozita. Međutim, ova mera je dovela do relaksacije uslova odobravanja, ali su mnoge banke reagovale podizanjem kamatnih stopa, kao dodatnog obezbeđenja, što je potpuno neopravdan potez imajući u vidu da poslovne banke ovom merom Narodne banke Srbije nemaju obavezu deponovanja sredstava kod iste, što im omogućuje zarade od celokupnog iznosa kredita, a ne od iznosa umenjenog za učešće/depozit, kao što je bio slučaj do tada.
 
Pored činjenice da su građani zaduženi kreditima indeksiranim u stranim valutama prošli lošije od onih zaduženih u dinarima, barem kada su u pitanju proteklih šest meseci, postoji i bitna razlika između građana zaduženih u evrima i građana zaduženih u švajcarskim francima. Naime, iako dinar vredi oko 25% manje u odnosu na evro, nego pre šest meseci, njegova vrednost se još više smanjila prema švajcarskom franku i to prvenstveno zbog slabljenja evra prema švajcarskom franku. Zbog toga su dužnici po osnovu kredita u švajcarskim francima osetili veće povećanje mesečne rate kredita, nego dužnici po osnovu kredita u evrima. Uz to, neizvesnost u pogledu vrednosti valuta prema švajcarskom franku je značajno povećala kamatne stope na kredite indeksirane u ovoj valuti.
 
Poslovne banke sada pod pritiskom povećanih rizika, posebno kod kredita indeksiranih u CHF, vrše blagi pritisak na korisnike da u što većoj meri svoje kredite reindeksiraju u dinare ili evre, kako bi bile sigurnije u mogućnosti da ih korisnici bez problema otplaćuju. Pritisak se vrši kako direktno (pisanim pozivima za razmatranje reindeksiranja kredita), tako i indirektno (povećanjem kamatnih stopa i mesečne rate za kredite indeksirane u CHF).
 
Danas, upoređujući kamatne stope kredita indeksiranih u dinarima, evrima i švajcarskim francima u Srbiji, može se doći do zaključka da se one međusobno približavaju po vrednosti, što nikada ranije nije bio slučaj. Rezultat toga je jasan – dinarski krediti postaju najpovoljniji, a krediti indeksirani u švajcarskim francima najnepovoljniji i najrizičniji na tržištu. Imajući u vidu nivo priliva deviznih sredstava u Srbiju ove i naredne godine, male su šanse da se situacija u skorije vreme i promeni.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana