| 24.05.2012 | |||
| Kupovni | Srednji | Prodajni | |
| EUR | 115.11 | 115.46 | 115.81 |
| USD | 91.51 | 91.79 | 92.06 |
| CHF | 95.81 | 96.10 | 96.39 |
| Vrednost | Promena | ||
| Belex15 | 463.19 | -1.3% | |
| BelexLine | 933.60 | -1.1% | |
| Fondex | 1546.06 | 0.12% | |
| 6M Euribor | 0.96 | -0.21% | |
Devizna štednja rekordna, dinarska isplatiljivija17.10.2011 Vesti izvor: TanjugBEOGRAD - Nedelju štednje, koja ove godine počinje 31. oktobra i traje u prvoj sedmici novembra, Srbija dočekuje sa rekordnim deviznim depozitima od 7,5 milijardi evra, što je oko 800 miliona evra više nego lane, ali su dinarski ulozi i dalje veoma malo zastupljeni - ispod 200 miliona evra - iako je i ove godine finansijski isplativije štedeti u domaćoj valuti. Ove godine, Narodna banka Srbije (NBS) apeluje na banke da ne povećavaju kamate u Nedelji štednje, jer bi posledica većih kamata na depozite bila i veća interesna stopa na kredite i tom povodom guverner Dejan Šoškić je u petak održao sastanak na kojem im je preneo svoje sugestije. Šoškić je na tom sastanku ukazao da bi zadržavanje kamata za depozite na tekućem nivou i za banke bila dobra odluka, jer ih očekuju veći troškovi zbog primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ali i da, usled globalne krize, mogu da računaju sa većom cenom za strane izvore finansiranja. Neke velike banke, poput EFG Eurobanke i Banke Inteza, već su saopštile da su pažljivo razmotrile sugestije guvernera NBS i da će ih poslušati, ali se ipak većina banaka još uvek ne izjašnjava o tome. Dinarska štednja u ovom trenutku, na srpskom bankarskom tržištu, ponovo isplativija od štednje u evrima, bez obzira što i dalje postoji rizik od promene kursa. Međutim, imajući u vidu dvostruko višu kamatnu stopu u odnosu na štednju u evrima i činjenicu da se na ostvarenu kamatu po osnovu dinarske štednje ne plaća porez, nameće se jasan zaključak da je dinarska štednja atraktivnija. Uz te prednosti, dinarska štednja umanjuje i potrebu za konverzijom deviza, što je dodatni trošak od od dva do četiri procenta, a ne treba zaboraviti državne garancije za dinarsku štednju u protivvrednosti 50.000 evra, što ovu vrstu ulaganja čini skoro potpuno bez rizika. Bez obzira na deklarativna zalaganja i obećanja banaka, koje su dale ove nedelje guverneru NBS, za očekivati je da će bar neke od njih jednokratno povećati kamate na depozite u Nedelji štednje. Neki domaći analitičari prognoziraju da će se ponuđene kamate na depozite oročene u evrima, na rok od šest meseci, kretati od tri do šest odsto, do 12 meseci između 5,5 i 8,5 odsto, dok se za orocecnje na više od 12 meseci očekuje godišnja kamata od sedam do devet odsto. Na dinarske oročene depozite, analitičari očekuju da će se kamate kretati od sedam do 12 odsto do šest meseci, između devet i 14 procenata do 12 meseci, a na depozite oročene više od 12 meseci - 10 do 16 odsto. Ne treba zaboraviti da se na prihod od kamate mora platiti porez državi od 10 odsto. Svetski dan štednje ustanovljen je 31. oktobra 1925. godina na skupu bankara iz 25 zemalja u Milanu, kada je osnovan Međunarodni institut za štednju. Istovremeno je ustanovljen Svetski dan štednje koji od tada, na razne načine, obeležavaju pre svega banke i finansijske institucije. Komentari na vest: Devizna štednja rekordna, dinarska isplatiljivijaUkupno komentara: 5
0
0
1. 18.10.2011 08:53:09h Guverneru, kamate će definisati tržište, nevidljiva ruka, čuli ste verovatno za to? Nalazim da je mešanje guvernera u poslovnu politiku banaka neprihvatljivo. Banke treba da se takmiče na tržištu za klijente, a ne da sednu pa da se dogovore jer je to onda *monopol*. Nema nikakvih dogovaranja - izađite na tržište i ponudite šta imate, a mi štediše ćemo izabrati najbolje. A što se dinara tiče, statistika ne greši: ako je daleko više uloga u deviznoj štednji, a vrlo malo u dinarskoj štednji to nedvosmisleno znači da su ljudi koji vrlo dobro znaju šta je za njih najbolje (ljudi su ekonomski racionalna bića), prosudili da je devizna štednja bolja. Razlika u kamatama jednostavno nije dovoljna da nadomesti rizik kao i nepoverenje u kriminalizovanu i korumpiranu državu koja može da promeni kurs dinara kada god hoće i kako god hoće. Dakle, dinarska štednja je isplativija... kao i svaka druga rizična špekulacija. Berza je još isplativija... i još rizičnija. Prvi zakon ekonomije: nema besplatnog ručka. Ako je "isplativije" onda mora da ima neku manu, u ovom slučaju to je "rizičnije". Da li iko više veruje ovoj državi i njenim institucijama? Uzgred, trebalo bi da postoji zakon protiv mešanja guvernera u poslovna pitanja banaka. Otkuda mu uopšte ideja da manipuliše kamatama u nedelji štednje? Zar to nije zloupotreba položaja? Možda ćete reći da sam suviše strog ali svako mešanje u tržište i svaka manipulacija tržištem od strane države uvek se obije o glavu običnih ljudi pa zbog toga ovo i pišem.
0
0
2. 18.10.2011 10:56:47h Jedna banka koja daje najvece kamate na stednju i visinu kamate kredita kod iste. Druga da bude banka koja daje najmanje kamate na stednju i visinu kamate kredita kod nje. Kada ovo bude odgovorio svima ce biti jasno za koga on radi. Za Nas ili Njih
0
0
3. 18.10.2011 17:15:31h
0
0
4. 20.10.2011 08:57:22h
0
0
5. 22.10.2011 01:52:54h Komentar: 24.05.2012 Novak prevelik i preskup za Takini24.05.2012 Cena kvadrata pala 30 odsto i ide na dole24.05.2012 Evru drastično pada vrednost svuda, osim u Srbiji24.05.2012 U Srbiji 100.000 novih penzionera24.05.2012 Posao u Srbiji samo pusta željaPogledajte arhivu vesti |
Aktuelno
Najnovije vesti
Lista pojmova
Lista pojmova
Komentari posetilaca
14.09.2011 Ne propuštam nijedno vaše istraživanje. Toliko korisnih saveta, svaka čast. Nemanja Petrović
|


