Poverenje se vratilo na kripto tržišta nakon što je Bitcoin naglo porastao i prošle nedelje zabeležio rast veći od 23 odsto, dostigavši oko 77.559 dolara. Bio je to njegov najbolji nedeljni procentualni rast, od čak 23,5 odsto, od marta 2023. godine, ali i najveći nedeljni rast izražen u dolarima.
U petak je cena nakratko premašila 79.000 dolara, dok je u ponedeljak ujutru Bitcoin vredeo oko 77.401 dolar.Analitičari kripto tržišta ističu da je cena Bitcoina prvi put od novembra 2025. godine premašila svoj 200-dnevni pomični prosek. Ovaj pokazatelj koristi se za procenu dugoročnijih tržišnih trendova, a kretanje iznad njega smatra se znakom uzlaznog zamaha.
Verovatnoća da će Bitcoin do kraja godine dostići 90.000 dolara porasla je na 48 odsto, prema podacima Polymarketa. Još je optimističniji Geoff Kendrick, globalni direktor istraživanja digitalne imovine u Standard Chartered banci, koji smatra da bi Bitcoin do kraja godine mogao da dostigne dosadašnji rekord od 126.000 dolara.
Kendrick je u belešci naveo da je poslednji rast u velikoj meri bio podstaknut likvidacijama short pozicija, dok su počeli da se oporavljaju i prilivi u spot Bitcoin ETF-ove. Dodao je da bi niska otvorena pozicija mogla da ostavi prostor za povratak većeg broja ulagača kako cena bude rasla.
Šta je pokrenulo rast Bitcoina?
Najveći neposredni okidač rasta bila je prošlonedeljna objava američkog Ministarstva finansija da će udvostručiti obim otkupa dugoročnih obveznica. Tržište je taj potez protumačilo kao signal da bi finansijski uslovi mogli ponovo da se olabave i da bi u sistem moglo da uđe više likvidnosti. To je podstaklo tražnju za imovinom poput Bitcoina i zlata i pokrenulo talas prinudnih likvidacija kratkih pozicija, odnosno takozvanih short pozicija, vrednih milijarde dolara.
Dodatni podsticaj dao je Donald Tramp, koji se 19. avgusta sastao sa direktorima kripto kompanija. Nakon sastanka ponovo je pozvao članove Kongresa da usvoje „poštenu verziju“ Clarity Acta, zakona koji bi trebalo da definiše regulatorni okvir za kripto tržište, kako bi SAD ostale „ispred Kine“. Senat bi 15. septembra trebalo da održi proceduralno glasanje o zakonu, za koje je potrebno 60 glasova.
The Block je, pozivajući se na podatke CoinGlassa, objavio da je istog dana likvidirano oko 2,75 milijardi dolara Bitcoin short pozicija, što predstavlja najveći jednodnevni događaj te vrste na kripto tržištu. Ipak, takav rast sam po sebi nije dokaz trajne akumulacije. Likvidirani short mora da kupi Bitcoin kako bi zatvorio poziciju, ali to ne znači da je reč o dugoročnom kupcu.
Postoje, međutim, i znaci stvarne tražnje. Spot Bitcoin ETF-ovi zabeležili su 20. avgusta 606,29 miliona dolara neto priliva, što je najveći jednodnevni priliv od maja. BlackRockov IBIT je sam privukao oko 503 miliona dolara.
Najveći rizik: Da li je rast održiv?
Najveći rizik za nastavak rasta jeste pitanje šta će se dogoditi kada se iscrpi kupovina povezana sa prinudnim zatvaranjem kratkih pozicija. Bitcoin je za samo nekoliko dana snažno porastao, pa su tehnički pokazatelji upozorili na mogućnost pregrejanog tržišta. Dnevni indeks relativne snage (RSI), koji meri brzinu i intenzitet kretanja cene, popeo se iznad 80. Vrednosti iznad 70 tradicionalno se smatraju zonom prekupljenosti, odnosno signalom da je cena u kratkom roku snažno porasla.
Dodatni razlog za oprez daju podaci sa blockchaina. Prema analizi Investing.com-a, tokom ovog proboja na kripto berze prebačeno je oko 43.300 Bitcoina, što je rekordna količina. To može da ukaže na to da deo kratkoročnih ulagača sada prebacuje Bitcoin na berze kako bi nakon snažnog rasta realizovao dobit. Za održivost ovog rasta ključno će biti da li će novu tražnju generisati stvarni kupci, a ne samo trgovci koji zatvaraju opklade protiv rasta Bitcoina. Ako se prilivi u spot ETF-ove nastave i tražnja ostane snažna, sadašnji skok mogao bi da preraste u trajniji trend. Ako, međutim, prilivi oslabe, a kratkoročni ulagači nastave da prodaju, snažan rast mogao bi da se pokaže samo kao kratkotrajan skok.
Ostavi komentar