Crnogorska podružnica Addiko Bank uskoro bi mogla dobiti novog vlasnika, a ishod zavisi od raspleta borbe za preuzimanje matične bankarske grupe na međunarodnom tržištu.
Iako se odluka donosi van Crne Gore, njene posledice direktno će se osetiti na domaćem bankarskom tržištu. U trci za preuzimanje Addiko grupe trenutno su dve velike finansijske institucije - NLB Group i Raiffeisen Bank International, a bez obzira na to koja od njih bude uspešnija, izvesno je da će crnogorska Addiko banka promeniti vlasničku strukturu, piše Investitor.me.
U slučaju da NLB preuzme Addiko grupu, crnogorska banka bi bila integrisana u postojeće poslovanje slovenačke bankarske grupacije, koja je već prisutna na tržištu Crne Gore. Time bi NLB dodatno učvrstio svoju poziciju u regionu, a domaće tržište dobilo bi još snažnijeg regionalnog igrača kroz konsolidaciju poslovanja, klijenata i digitalnih servisa.
S druge strane, ukoliko u ovoj akviziciji pobedi RBI, plan je drugačiji. Austrijska grupacija namerava da zadrži Addiko poslovanje u zemljama Evropske unije (Hrvatska i Slovenija), dok bi operacije u regionu van EU - uključujući Crnu Goru - bile prodate.
Kao potencijalni kupac već je označena Alta banka, koja je već deoničar grupe Addiko, čime bi ova finansijska institucija iz Srbije prvi put ušla na crnogorsko bankarsko tržište. Takav razvoj događaja otvorio bi prostor za novu konkurentsku dinamiku u bankarskom sektoru, uz moguće promene u strategiji poslovanja, ponudi proizvoda i pristupu klijentima. Ulazak novog igrača mogao bi značiti i drugačiji tempo digitalizacije, ali i potencijalne promene u strukturi tržišta.
U oba scenarija, promena vlasništva Addiko banke u Crnoj Gori deluje neizbežno. Pitanje koje ostaje otvoreno nije da li će do promene doći, već ko će biti novi vlasnik, već prisutni regionalni gigant ili novi igrač sa ambicijom širenja. Ishod ove akvizicije tako neće biti samo još jedna međunarodna finansijska transakcija, već potez koji bi mogao značajno preoblikovati bankarski sektor u Crnoj Gori.
Detalji ponuda NLB je izašao sa ponudom od 29 evra po deonici, čime je značajno nadmašio konkurenciju i poslao jasnu poruku tržištu. Ova cena predstavlja premiju od 25,8 odsto u odnosu na prosečnu berzansku cenu u poslednjih šest meseci, kao i dodatnih 11,6 odsto iznad poslednje cene zatvaranja. Cilj slovenačke banke je da preuzme najmanje 75 odsto vlasništva i time osigura potpunu kontrolu nad Addiko grupom.
Iz vrha NLB-a poručuju da Addiko i dalje vide kao strateški važnu akviziciju, pre svega zbog njenog fokusa na stanovništvo i mala i srednja preduzeća, ali i zbog razvijenog digitalnog modela poslovanja. Finansijski okvir ove transakcije dodatno potvrđuje ozbiljnost namere - rizično ponderisana aktiva Addiko banke iznosi oko 3,9 milijardi evra, što se uklapa u procenjeni akvizicioni kapacitet NLB-a od oko četiri milijarde evra. Očekivanja su da bi efekat na profit bio neutralan u prvoj godini, dok bi već u drugoj doneo pozitivan doprinos.
Za razliku od NLB-a, Raiffeisen Bank International je ponudio 23,05 evra po deonici, što je nivo koji približno odgovara prosečnoj tržišnoj ceni iz prethodnog perioda. Međutim, ključna razlika nije samo u visini ponude, već u strategiji nakon eventualnog preuzimanja. Za razliku od NLB-a, RBI ne planira da zadrži kompletnu Addiko grupu, već samo segmente koji posluju u EU.
Takav pristup jasno pokazuje da RBI ovu akviziciju vidi kao priliku za optimizaciju portfelja i fokusiranje na tržišta gde procenjuje da može ostvariti najveći rast, posebno u segmentu korporativnog i investicionog bankarstva, kao i u radu sa malim i srednjim preduzećima. Nasuprot tome, strategija NLB Group zasniva se na potpunoj integraciji i jačanju prisustva u jugoistočnoj Evropi. U tom scenariju, Addiko bi postao deo jedinstvenog regionalnog sistema, sa ciljem stvaranja snažnijeg i konkurentnijeg bankarskog igrača.
Upravo ta razlika, između integracije i parcijalne prodaje – čini ovu akviziciju jednom od najznačajnijih u regionu u poslednje vreme. Ishod neće odrediti samo sudbinu jedne banke, već i pravac u kojem će se razvijati bankarski sektor jugoistočne Evrope u godinama koje dolaze.
Ostavi komentar