Ovaj fenomen je poznat kao"inovacioni paradoks"– veliki raskorak između visokog naučnog potencijala i slabih ekonomskih rezultata
Srbija se suočava sa hroničnim problemom izuzetno niskog broja patentnih prijava. Iako zemlja ima bogatu tradiciju u tehničkim naukama i talentovane inženjere, taj potencijal se retko pretvara u zaštićenu i isplativu intelektualnu svojinu. Umesto da bude ekonomija zasnovana na znanju, Srbija ostaje radno intenzivna, prodajući radnu snagu stranim kompanijama dok najveća vrednost odlazi van granica, piše portal Biznis&Finansije.
Dramatičan zaostatak za svetom
Nizak broj patentnih prijava direktno utiče na ekonomski potencijal Srbije. Prema podacima Svetske organizacije za intelektualnu svojinu (WIPO) za 2023. godinu, Srbija je zabeležila samo 132 domaće patentne prijave, što iznosi oko 20 prijava na milion stanovnika.
Ovo je dramatično nisko u poređenju sa razvijenim zemljama:
- Nemačka: oko 800 prijava na milion stanovnika.
- Južna Koreja: čak 3.696 prijava na milion stanovnika.
Sistemske prepreke i visoki troškovi
Problem nije u nedostatku talenta, već u sistemskim barijerama:
Visoka cena zaštite: Procedura patentiranja je formalno jednostavna, ali u praksi složena. Angažovanje patentnog zastupnika košta između 1.500 i 2.500 evra, a troškovi međunarodnih prijava preko PCT-a eskaliraju na 5.000 evra ili više.
Nedostatak podrške: Za razliku od mnogih razvijenih zemalja (Nemačka, Francuska, Južna Koreja), Srbija ne pruža značajne subvencije, namenske fondove niti besplatne savetodavne usluge malim firmama i pojedincima.
Nemačka, na primer, kroz program WIPANO finansira do 50% troškova, dok Južna Koreja nudi finansiranje do 70% i besplatne - patentne klinike - za pomoć pronalazačima.
Ekonomski gubici idu u milijarde
Ekonomski gubici za Srbiju su višestruki. Ako bi Srbija dostigla nivo Nemačke (oko 800 prijava na milion stanovnika), mogla bi da ima oko 5.280 prijava godišnje, što znači da trenutno gubi preko 5.000 potencijalnih patenata svake godine.
Direktan finansijski gubitak: Uz prosečnu vrednost komercijalizovanog patenta od oko milion evra, direktan finansijski gubitak usled neiskorišćenog potencijala procenjuje se na 50 do 150 miliona evra godišnje.
Indirektni gubici: Indirektni gubici, poput odliva mozgova i gubitka tehnološke suverenosti kroz propuštene investicije i izvoz, procenjuju se na dodatnih 200 do 300 miliona evra godišnje.
Ovaj fenomen je poznat kao "inovacioni paradoks" – veliki raskorak između visokog naučnog potencijala i slabih ekonomskih rezultata. Bez hitnih reformi (uvođenje subvencija, patentnih klinika i smanjenje taksi), Srbija će nastaviti da gubi milijarde evra u propuštenim prilikama. Patenti nisu luksuz, već nužnost za održivi rast.
Ostavi komentar