Severna Makedonija ima nižu minimalnu zaradu od Srbije izraženu u evrima, ali zbog nižih troškova života njen minimalac ima veću kupovnu moć
Pregovori o visini minimalne zarade za narednu godinu najavljeni su za 10. avgust, a jedna od glavnih tema biće koliko minimalac može da prati rast troškova života života. Dok socijalni partneri budu usaglašavali novi iznos za Srbiju, zanimljivo je pogledati kako domaći minimalac izgleda u poređenju sa ostalim evropskim zemljama.
Podaci Eurostata za jul 2026. godine pokazuju da se razlike među državama i dalje mere hiljadama evra. Ipak, kada se u obzir uzme kupovna moć, slika se značajno menja, pa zemlje sa nižim platama delimično smanjuju zaostatak za najrazvijenijim članicama Evropske unije.
Srbija u donjem delu evropske lestvice
Prema nominalnom bruto minimalcu, Srbija je u julu 2026. imala minimalnu zaradu od 743 evra (neto je 68.264 dinara, odnosno približno 580 evra). To je više nego u:
- Crnoj Gori (670 evra),
- Severnoj Makedoniji (624 evra),
- Turskoj (621 evro),
- Bugarskoj (620 evra),
- Albaniji (531 evro),
- Moldaviji (313 evra)
- Ukrajini (169 evra).
Sa druge strane, ispred Srbije nalaze se gotovo sve članice Evropske unije koje imaju zakonski propisan minimalac. Hrvatska prednjači u regionu sa 1.050 evra, dok je minimalna zarada u Sloveniji 1.482 evra, gotovo dvostruko veća nego u Srbiji. Na samom vrhu evropske liste nalazi se Luksemburg sa 2.771 evrom, a slede Irska (2.391), Nemačka (2.343), Holandija (2.338) i Belgija (2.234 evra).
Kupovna moć menja redosled
Kada se minimalne zarade preračunaju prema standardu kupovne moći (PPS), razlike među državama postaju znatno manje. Srbija prema ovom pokazatelju ostvaruje 1.094 PPS, što znači da se približava pojedinim državama Evropske unije.
Po kupovnoj moći srpski minimalac je:
- nešto niži od Severne Makedonije (1.142 PPS),
- viši od Malte (1.081),
- Slovačke (1.074),
- Mađarske (1.048),
- Češke (1.015),
- Crne Gore (1.014),
- Bugarske (993),
- Turske (973),
- Letonije (938),
- Estonije (935)
- Albanije (705 PPS).
Na vrhu liste prema kupovnoj moći nalazi se Nemačka sa 2.164 PPS, ispred Luksemburga (2.108), Holandije (2.023), Belgije (1.922) i Irske (1.756).
Kako Srbija stoji u regionu?
U poređenju sa državama bivše Jugoslavije i okruženja, Srbija se nalazi u sredini. Slovenija je ubedljivo ispred svih sa bruto minimalcem od 1.482 evra i kupovnom moći od 1.660 PPS. Hrvatska je druga sa 1.050 evra, dok njen minimalac prema kupovnoj moći iznosi 1.339 PPS. Srbija je treća sa 743 evra, ali po kupovnoj moći (1.094 PPS) ostaje bliža Hrvatskoj nego što pokazuje nominalni iznos.
Iza Srbije nalaze se:
- Crna Gora sa 670 evra i 1.014 PPS,
- Severna Makedonija sa 624 evra, ali 1.142 PPS, što je nešto bolji rezultat od Srbije kada se uračunaju cene,
- Albanija sa 531 evrom i 705 PPS.
To pokazuje da nominalni iznos minimalca ne govori uvek dovoljno o životnom standardu. Na primer, Severna Makedonija ima nižu minimalnu zaradu od Srbije izraženu u evrima, ali zbog nižih troškova života njen minimalac ima veću kupovnu moć.
Šta pokazuju podaci?
Upoređivanje minimalnih zarada kroz kupovnu moć omogućava realnije poređenje životnog standarda među državama. Iako Srbija po nominalnom minimalcu zaostaje za većinom članica Evropske unije, razlika je manja kada se uzmu u obzir cene robe i usluga. Predstojeći pregovori o minimalnoj zaradi za 2027. godinu pokazaće da li će Srbija uspeti da dodatno smanji jaz u odnosu na zemlje regiona ili će razlike ostati na sadašnjem nivou.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar