Ekonomija evrozone je, prema preliminarnim procenama Evrostata, u drugom tromesečju zabeležila simboličan, ali važan rast od 0,1 odsto u odnosu na prethodni kvartal. Time su nadmašena očekivanja stručnjaka koji su predviđali stagnaciju, signalizirajući otpornost bloka
Ovaj blagi privredni zamah uglavnom je rezultat natprosečnih rezultata Španije i Francuske, čiji su rastovi ublažili pad ekonomske aktivnosti u Nemačkoj i Italiji. Na nivou cele Evropske unije, kvartalni rast iznosio je 0,2 odsto.
Iako su ovi rezultati povoljniji nego što su se neki analitičari pribojavali, jasno je da je privredni rast naglo usporio u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine, kada je rast u evrozoni iznosio 0,6 odsto, a u Evropskoj uniji 0,5 odsto.
Posmatrano na godišnjem nivou, ekonomija evrozone porasla je u drugom kvartalu za 1,4 odsto, dok je Evropska unija zabeležila rast od 1,5 odsto. I ovi godišnji pokazatelji su nešto slabiji u odnosu na rast ostvaren u prvom kvartalu 2025.
Među državama članicama za koje su dostupni podaci, najveći kvartalni rast ostvarila je Španija sa 0,7 odsto, sledi je Portugalija sa 0,6 odsto, a zatim Estonija sa 0,5 odsto. S druge strane, kvartalni pad ekonomske aktivnosti registrovan je u Irskoj (-1 odsto), te u Nemačkoj i Italiji (po -0,1 odsto).
Uprkos ovim kvartalnim oscilacijama, sve članice Evropske unije koje su objavile izveštaje uspele su da ostvare ekonomski rast na godišnjem nivou. Posebno se ističe Irska, koja je zabeležila impresivan međugodišnji rast od 16,2 odsto, dodaje se u izveštaju Evrostata.
Ostavi komentar