Narodna banka Srbije odlučila je da smanji referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo od 5,75 odsto. Smanjena je i stopa na depozitne olakšice – na 4,5 odsto, kao i stopa na kreditne olakšice – na 7 procenata. Ova odluka o ključnoj kamati uticaće na građane, privredu i državu, odnosno dužnike koji imaju kredit u dinarima
            
            
            
                    
Praksu smanjivanja kamatne stope po kojoj se obračunavaju rate dinarskih kredita, NBS je započela u junu, sledeći primer Evropske centralne banke koja je snizila ključne kamate za kredite u evrima. ECB je to ponovila i danas.
Odluka je naročito važna na sve one koji imaju neki keš kredit, jer referentna kamatna stopa utiče na visinu rate dinarskih kredita, a oni su u Srbiji najčešće gotovinski.
Odluke obe centralne banke, bile su očekivane, prema analitičarima.
"Bilo je očekivano smanjenje imajući u vidu neke indikatore, signale koji se očitavaju na finansijskom tržištu. Ušli smo sada u jedan ciklus, popuštanja monetarne politike, smanjivanja kamatnih stopa, promena... Očekuje se da i da američki FED krene ovom politikom, a mi svakako pratimo taj trend i ugledamo se na ono što radi Evropska centralna banka", rekao je za "Blic Biznis" Nikola Stakić, profesor Univerziteta Singidunum i gostujući profesor na više inostranih univerziteta i fakulteta.
Šta smanjenje kamate konkretno znači za građane?
Labavija monetarna politika, odnosno smanjenje ključne kamatne stope u ovom trenutku je povoljna vest za dužnike, jer mogu biti rate manje.
"Potencijalno, ova odluka znači i jeftinije kredite koji su indeksirani u dinarima, tj. u domaćoj valuti. I prema poslednjim statističkim podacima, građani u velikoj meri uzimaju upravo gotovinske kredite, tako da sigurno će se to reflektovati na gotovinske kredite koji su u domaćoj valuti, i na stambene kredite koji su u dinarima (iako je kod njih manji volumen). Uopšteno, svakako je dobra vest, ne samo za građane,nego i za privredni sektor, na kraju krajeva i za državu, jer je država je takođe entitet koji se najviše zadužuje na finansijskom tržištu", objasnio je Stakić.
    
    
                
Kako je država krenula sa smanjivanjem rate kredita, tako je meni rata porasla 5000 rsd. I, što je još zanimljivije, neprestano raste.