Tekst objavljen: 16.04.2026 7:11        

Mini solarni sistemi sve popularniji širom Evrope - u Srbiji i dalje bez jasnih pravila, iako se investicija može isplatiti za samo nekoliko godina

Uložite 500 evra  i smanjite račun za struju za trećinu, evo kako

Rastuće cene električne energije i potreba za većom energetskom nezavisnošću podstiču sve više građana Evrope da traže alternativne izvore napajanja. Jedno od najjednostavnijih i najpristupačnijih rešenja postaju balkonski solarni paneli - mali sistemi koji omogućavaju proizvodnju struje direktno u domaćinstvu, bez velikih ulaganja i komplikovane instalacije.

Balkonski solarni paneli mogu doneti uštede i do 30 odsto na računu za struju, a njihova cena u Srbiji kreće se između 500 i 700 evra. U dobro osunčanim uslovima, sistem snage 800 W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati, što znači da se investicija može isplatiti za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje.

U Nemačkoj, gde su ovi sistemi već široko rasprostranjeni, cena manjih postrojenja sa jednim do tri panela iznosi od 400 do 1.200 evra, a povraćaj investicije procenjuje se na šest do devet godina.

Srbija još nema posebnu regulativu za instaliranje mini solarnih sistema na balkonima, iako se oni masovno koriste širom Evrope. U Nemačkoj, gde ovaj vid proizvodnje struje beleži snažan rast, paneli se mogu kupiti u prodavnicama ili naručiti online, uz obaveznu jednostavnu registraciju. Dozvoljeni su sistemi snage do 800 W. Tipičan sistem sastoji se od jednog ili dva panela koji se priključuju direktno na utičnicu, dok inverter pretvara jednosmernu struju u naizmeničnu pogodnu za korišćenje u domaćinstvu. Višak energije može, ali ne mora, biti predat u javnu mrežu.

Jedna od ključnih prednosti ovih sistema jeste jednostavna instalacija - za postavljanje nije potreban električar, što ih čini znatno pristupačnijim u odnosu na klasične krovne solarne sisteme. Iz Elektrodistribucije Srbije (EDS) navode da važeći propisi razlikuju proizvođače, kupce-proizvođače (prozjumere) i aktivne kupce, ali ne i male plug-in sisteme kao posebnu kategoriju.


Stručnjaci smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi regulativu po uzoru na Nemačku i uvede model u kojem bi za sisteme do 800 W bila dovoljna online registracija. U suprotnom, upozoravaju, sve je više građana koji panele postavljaju bez prijave i koriste ih isključivo za sopstvenu potrošnju, čime smanjuju račune za struju bez učešća u sistemu.

Balkonski solarni sistemi mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, u zavisnosti od osunčanosti i orijentacije panela. Iako je Nemačka lider u ovoj oblasti, ovi sistemi postaju sve popularniji i u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok se u Helsinkiju već eksperimentiše sa zgradama čije su fasade prekrivene solarnim panelima. Ovakvi sistemi zabranjeni su samo u dve zemlje Evropske unije – u Belgiji i Mađarskoj.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
električna energija račun za struju solarni paneli Nemačka

Kalkulator dozvoljenog minusa