Tekst objavljen: 21.05.2017 17:30        


Kratko - nisu nas učili kako treba i još nam na takvo stanje daju primere kako ne treba. Jedino tužno mesto gde je moguće nešto saznati o finansijama su reklame banaka ili prodavnica koje uz svoje proizvode nude i finansijske usluge odloženog plaćanja, beskamatnog kredita i dr. 

Zašto trošimo više nego što zarađujemo?

Izlišno je i reći da te reklame nemaju za cilj da nas edukuju već samo da nam nešto prodaju. Lične finansije i (ne)kultura štednje i potrošnje su nešto što najdirektnije utiče na privredu jedne zemlje. I pored tako bitne funkcije niko se nije setio da deci, učenicima, studentima objasni kako da u budućnosti upravljaju svojim finansijama.

I tako, zapostavljanjem finansijske edukacije, dobijete gnevne neuke građane kojima je istrošen dozvoljeni minus, prezadužena kreditna kartice i po koji kredit "normalno" stanje.

Kad god potrošimo zaduživanjem-unapred a ne štednjom-unazad pokleknemo pred psihologijom reklama koja kaže kupi-potroši u očekivanju impulsivne odluke kupovine, a sa gorkim ukusom kada euforija iščezne jer to mora i da se otplati.

Život potrošenje unapred uzima maha, a cenu plaćaju građani koji nikada nisu vodili računa o svojim finansijama i koji su prepustili da im to neko drugi radi. Ali taj drugi ima druge motive.

Ako bi razložili šta ustvari radi banka shvatili bi da nam ona prodaje finansijsku odgovornost, jer eto pre nego uzmete kredit ne možete da odvajate sa strane novac i štedite ali zato, gle čuda, kada uzmete kredit uspete da odvojite za ratu kredita.

Neko bi rekao da je problem u niskim zaradama i velikim troškovima života ali to jednostavno nije tačno. Onaj ko ne ume efikasno da rasporedi svoje prihode to neće umeti koliki god da su oni. U prilog toj priči ide i statistika koja kaže da su penzioneri, građani sa najmanjim prihodima, najmanje zaduženi i najrevnosniji po pitanju plaćanja računa. Njih je učilo drugo vreme i zato su sada otporni na pozive iz reklama "da kupe pa nek ide život".

U finansijama ima samo dve strane: prihodi i rashodi i samo dva stanja ili ste u dobitku ili u gubitku. Ako mislite da ste na nuli varate se, i tada ste u gubitku jer život nosi mnogo više nepredvidivih rashoda nego nepredvidivih prihoda. Ukoliko niste u situaciji da upravljate prihodima utoliko je bitnije da upravljate rashodima. Ne treba se po svaku cenu truditi da rashode eliminišete - to je nemoguće. Ne, treba ih pratiti, znati gde je otišao svaki dinar, a to znanje će vam prirodno nametnuti ideju da pokušate i da ih smanjite. Učite iz svog ponašanja, sastavite spisak svih mesečnih i godišnjih troškova i štedite.

Tek kada uspešno razdvojite šta je želja a šta potreba moći ćete da se suprotstavite psihologiji života potrošnje unapred tj. zaduživanjem i početi da planirate svoju finansijsku budućnost.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

3 komentara

  1. User image
    Dragana 26.01.2016 17:05


    Moram malo da se ukljucim jer niste potpuno u pravu.Imam 56g.,nisam ekonomista,nego biolog i do prosle godine sam uspevala da trosim koliko zaradim i nesto ustedim.Ali,decembra 2014. ionako mala plata biva smanjena 10%,pa onda dinar slabi i meni koja jako dobro umem sa parama i ne spadam u grupu potrosaca koji trose vise nego sto imaju,pocinje novac da nedostaje.A onda je trebalo potrositi vecu sumu novca i bilo je glupo dati veci deo ustedjevine,pa sam uzela kredit.Zavrsila sam ono sto je trebalo i sad polako vracam kredit.Clanak u kome pisete da treba stedeti,moze da se primeni samo kada su plate velike,a ustedjevina jos veca.U ovoj situaciji u kojoj se nalazimo,kada nam je prosjacki stap nadohvat ruke,trebalo bi da pisete kako u toj situaciji da plivamo,a da se ne udavimo,a ne da nas iritirate tekstom o stednji - smesno je,a i glupo.

  2. User image
    vlastimirka vlastic 26.01.2016 18:39

    LAKO reci i savetovati,ali veoma tesko odoleti izazovu..zapad je tu kulturu stednje decenijama sticao ali idalje potrosnja kao droga..kada bi se uvelo u medije,,koliko reklame potrosacke toliko reklame stedne-mozda bi i uspeli..nekada su investicije jedne zemlje zavisile od stednje gradjana..danas ne.Multiplikacija spekulativnih poslova dovodi do kriza u drzavama koje ni luk jele ni mirisale..krize ce i u buduce da se u krajnjem prelivaju u siromasne zemlje..bilo biti ce..zasto-zato sto je to jednostavno tako..bogato drustvo brzo pronadje resenje da nesto premosti dok se siromasno stalno bakce sa egzistencijalnim problemima..srbiju prvo opljackali milosevicevi socjalisti i ultranacionalisti..onda dosao dos uzeo 20 mlrd zajma i puf-dug narodu pare partiji..onda dodjose ultranacionalisti i preko noci postadose europejci..na nivou vlade se radi na nivou lokalnom se razgradjuje..o potrosnji i zeljama ostadose dve-da se zaposlim u drzavni sektor i da mi dete ode vani i da mi deda i baba pozive sa svojim penzijicama..narod je skrt hteo ili ne..

  3. User image
    Stojan 05.09.2020 20:20

    Članak je dobar u edukativnom smislu i tu nema zbora.

    Finansijska odgovoronost
    Ne možeš da uštediš, ali zato vraćaš dug i kamatu bez problema.

    Znači da je to dobro napisano.

    Druga je stvar to što smo mi u višedecenijskoj krizi i teško sastavljamo kraj s krajem, pa sve dolazi još strašnije.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
finansije lične finansije banke zaduživanje upravljanje novcem troškovi nepredviđeni troškovi štednja

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana