Saznajte koliko košta uzgoj maslina i da li se isplati.
Maslinovo ulje već decenijama važi za jednu od najzdravijih namirnica na svetu, bogato mononezasićenim masnim kiselinama, vitaminima E i K, kao i antioksidansima koji pomažu očuvanju zdravlja srca, kože i kostiju.
Oleinska kiselina pomaže u snižavanju lošeg holesterola, dok oleokantal deluje protivupalno. Ipak, ključ je umerena konzumacija, kao i kod svake druge hrane.
Jedna od najzanimljivijih priča dolazi iz Ljubuškog u Bosni i Hercegovini, gde je Dragan Mikulić stvorio maslinjak od 50 hektara sa oko 7.000 stabala. Masline se navodnjavaju iz dva duboka bunara, a hladnim ceđenjem dobija se ekstra devičansko ulje vrhunskog kvaliteta.
Mikulić je teren pripremao četiri godine pre sadnje, ulažući ogroman trud i sredstva, bez trenutnog povrata. Mikulić je hercegovački krš i kamenjar pripremao četiri godine pre sadnje, a danas njegove masline daju ekstra devičansko ulje dobijeno hladnim ceđenjem. U njegovoj savremenoj uljari vrši se i prerada za treća lica – svako može doneti svoje masline i poneti svoje ulje.
– Sve je to trebalo raščistiti. Četiri godine smo samo ulagali – tridesetak ljudi, bageri, kamioni… bez ikakvog povrata. Samo trošak. Nema tu podvlačenja crte – priča Mikulić.Bosna i Hercegovina, posebno njeni kontinentalni delovi, još uvek nisu navikli na redovnu upotrebu maslinovog ulja. Ipak, poslednjih godina raste broj domaćih proizvođača koji ulažu ne samo u uzgoj, već i u edukaciju potrošača.
– Ljude bi trebalo edukovati, ali čim treba dati malo više novca, odmah je problem. Ljudi koriste ono klasično ulje na koje su navikli i teško menjaju navike – objašnjava Mikulić. Cena kvalitetnog domaćeg ulja kreće se oko 35 maraka po litru, što je i dalje povoljnije nego u Hrvatskoj. Najveći kupci su strani hodočasnici i turisti koji dolaze u Međugorje.
– Tamo je skuplje, ali imaju više gostiju. I mi imamo sreće zahvaljujući Međugorju. Da nije njega, teško bi sve ovo išlo. Poljaci, Italijani, Nemci – oni znaju šta je pravo maslinovo ulje i nose ga kući – kaže Mikulić.
Iako potrošnja maslinovog ulja u BiH još nije velika, trend se polako menja. Ljudi sve više prepoznaju kvalitet domaćih proizvoda, a maslinarstvo se pokazuje kao održiva i perspektivna grana poljoprivrede u hercegovačkom kršu, piše Dnevno.
Ostavi komentar