Obveznice devizne štednje

16.10.2007

Istraživanja izvor: Narodna banka Srbije
1. Kada su emitovane državne obveznice?
2. Šta možete da uradite sa ovim obveznicama?
3. Kako se trguje obveznicama?
4. Koji su efekti prodaje obveznica?
5. Prodaja obveznica ili kredit?
6. Šta savetuje i na šta ukazuje Narodna banka Srbije?

1. Kada su emitovane državne obveznice?
Zakonom o regulisanju javnog duga SRJ po osnovu devizne štednje građana, koji je stupio na snagu 2002. godine, propisana je obavezna konverzija deviznih štednih uloga građana u obveznice, srazmerno visini njihove devizne štednje. Za izmirivanje ovih obaveza prema građanima čije je prebivalište na njenoj teritoriji Republika Srbija je emitovala svoje državne obveznice serije A, koje dospevaju na naplatu svakog 31. maja, u periodu od 2002. do 2016. godine.

2. Šta možete da uradite sa ovim obveznicama?
• da ih naplatite u rokovima dospeća;
• da ih uz diskont prodate na Beogradskoj berzi preko brokera i van Berze preko banaka kod kojih se vode vlasnički računi obveznica;
• da plaćate troškove lečenja, nabavke lekova, sahrana i prenosa posmrtnih ostataka iz inostranstva pre roka dospeća obveznica, ali uz diskont po kamatnoj stopi od 2% godišnje, uz podnošenje originalne dokumentacije na šalteru banke kod koje imate otvoren račun hartija od vrednosti. Ovu mogućnost mogu koristiti samo inicijalni vlasnici obveznica ili članovi njihovih užih porodica (roditelji, bračni drug, deca, braća i sestre);
• da kupujete akcije preduzeća u procesu svojinske transformacije, akcije ovlašćenih banaka, stanove, stambene objekte, poslovni prostor, zemljište i drugu imovinu u državnoj svojini. Kada su u pitanju akcije, za bliže uslove treba proveriti Zakon o privatizaciji, dok uslove kod prodaje imovine određuju njeni vlasnici;
• da ih poklonite ili prenesete na drugo lice, uz propisanu pravnu proceduru;
• da plaćate porez na promet, akcize, porez na imovinu, porez na dohodak građana i porez na dobit korporacije, ali samo u rokovima kada je obveznica dospela za naplatu.

3. Kako se trguje obveznicama?
Ako se vlasnik obveznica odluči da ih proda, on to može učiniti na Beogradskoj berzi, preko ovlašćenog brokera ili van Berze na šalterima banaka.
1. Za trgovanje obveznicama preko Beogradske berze, vlasnici ili kupci obveznica sami biraju svog brokera. Pri izboru brokera treba obratiti pažnju na visinu provizije koju brokeri naplaćuju za svoje usluge. Spisak ovlašćenih brokera nalazi se na sajtu Beogradske berze – www.belex.co.yu. Prodaja obveznica na Beogradskoj berzi vrši se za devize.
2. Obveznice možete prodati i van Berze, na šalterima banaka kod kojih vlasnici imaju otvoren račun hartija od vrednosti (obveznica). Ukoliko se obveznice prodaju direktno kupcu, kupac i prodavac o tome zaključuju ugovor i sami određuju uslove trgovine. Prodaja obveznica van Berze vrši se za dinare.

4. Koji su efekti prodaje obveznica?
1. Prodajom obveznica pre roka dospeća građani mogu odmah da dođu do potrebnih deviznih, odnosno dinarskih sredstava i da ih upotrebe za rešavanje svojih finansijskih ili drugih životnih potreba.
2. Cene obveznica objavljuju se svakodnevno, izuzev vikendom, na sajtu Beogradske berze, sajtu NBS, kao i u nekim dnevnim listovima (npr. Politika). Na cenu obveznica, odnosno visinu diskonta utiče svakodnevni obim ponude i tražnje na Beogradskoj berzi za ovim hartijama od vrednosti.
3. Građani koji prodaju obveznice stare devizne štednje sami utvrđuju minimalnu cenu po kojoj su spremni da ih na Berzi proda njihov broker. Ukoliko se na Berzi, u momentu prodaje obveznica, postigne viša cena, obveznice će biti prodate po toj višoj ceni.
4. Prilikom prodaje van Berze, na bankarskim šalterima banka sama određuje cenu po kojoj kupuje ove obveznice. Građani dinarska sredstva dobijaju odmah, ali je cena obveznica niža, odnosno diskont je veći nego u slučaju kada se obveznice prodaju preko Berze.
5. Promet obveznica je slobodan i oslobođen poreza na promet, provizije na platni promet, poreza na kapitalnu dobit, poreza na finansijske transakcije, kao i drugih poreza. Takođe, devize ostvarene prodajom obveznica na Berzi strana fizička i pravna lica mogu slobodno transferisati u inostranstvo.

5. Prodaja obveznica ili kredit?
Vlasnici obveznica stare devizne štednje, njihovom prodajom, najčešće pod povoljnijim uslovima dolaze do sredstava nego kada potrebna sredstva obezbeđuju uzimanjem kredita kod poslovnih banaka. Razlog za to je jednostavan:
- obveznice stare devizne štednje znače potraživanje prema državi i zbog toga su manje rizične od potraživanja koje banke imaju prema rizičnim pravnim licima.
Primer: Ukoliko građanin, recimo, podigne potrošački kredit na godinu dana, kamatna stopa, uključujući i prateće troškove kredita, na godišnjem nivou trenutno iznosi oko 12 do 15 odsto, a 30. juna diskont prodajom obveznica serije A 2005 iznosio je 6,8 odsto. Na ime troškova kredita morao bi, dakle, da plati više, nego što bi iznosilo umanjenje nominalne vrednosti ovih obveznica prodatih pre roka dospeća.
Za dobijanje kredita potrebno je da se ispuni više uslova – obezbede kreditna sposobnost, žiranti, učešće ili depozit, i sl., što prilikom prodaje obveznica nije potrebno i građanin do sredstava dolazi u kratkom roku.

6. Šta savetuje i na šta ukazuje Narodna banka Srbije?
1. Da svoje obveznice prodaju preko Beogradske berze, jer će u tom slučaju dobiti ne samo devize nego najčešće i bolju cenu za svoje vrednosne papire.
2. Prodaju obveznica preko Berze, ukoliko se postigne cena koju su prodavci odredili, građani mogu da završe u kratkom roku, od tri do pet dana.
3. Prodajom obveznica van Berze, građani će dobiti dinare umesto deviza, transakcija se završava odmah, ali je zato cena niža od one koju mogu dobiti na Berzi.
4. Pri izboru banaka i berzanskih posrednika, građani treba da obrate pažnju na njihove provizije, koje su različite, i da izaberu za sebe najpovoljniju mogućnost.
5. Prilikom prodaje, građani bi trebalo da kontinuirano, u štampi i na sajtovima Beogradske berze i Narodne banke Srbije, prate cene obveznica, kako bi mogli da se odluče za njihovu prodaju onda kada su cene najpovoljnije.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana