Ako ne ispliva proizvodnja, potonuće Srbija

03.05.2012

Istraživanja izvor: Kamatica, Dnevnik

Bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji u prvom kvartalu 2012. godine bio je realno manji za 1,3 odsto nego u istom periodu prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Inače, državnim budžetom za 2012. godinu predviđen je rast BDP-a od 1,5 odsto, a poslednja procena Narodne banke Srbije je da će rast BDP-a biti 0,5 odsto. 
 
Oštar pad BDP-a u prva tri meseca ove godine verovatno je dobrim delom posledica energetske krize kada je usled velikih hladnoća, Vlada pozvala preduzeća da prestanu sa proizvodnjom kako ne bi došlo do restrikcija struje. Ipak i bez obzira na to, potpuno je jasno da srpska ekonomije ove godine neće biti u stanju da dosegne Vladinu projekciju o i onako skromnom rastu od 1,5 odsto.

Ekonomisti kažu da će biti dobro ukoliko rasta privrednih aktivnosti uopšte i bude, odnosno ukoliko privreda uspe da „održi glavu iznad vode”, što bi značilo da smo uspeli da izbegnemo recesiju na godišnjem nivou. To neće biti nimalo lako, pošto smo u recesiju već ušli, s obzirom da je BDP već dva kvartala u minusu.

Nešto optimističniju prognozu o kretanjima privrede u Srbiji dao je Međunarodni monetarni fond koji je pre nekoliko dana u svom polugodišnjem izveštaju o stanju u svetskoj ekonomiji naveo da će Srbija u ovoj godini ostvariti privredni rast od 0,5 odsto, dok će u 2013. on ubrzati na tri odsto. MMF prognozira da ćemo ove godine imati stopu inflacije od 4,1 odsto, dok bi u sledećoj cene trebalo da rastu 4,3 odsto.

Ekonomisti navode da „bi bilo dobro„ ukoliko Srbija uspe u ovoj godini da ostvari bilo kakav privredni rast, ali i da sudeći prema dosadašnjim ekonomskim pokazateljima to biti teško ostvarivo. Ekonomista Ljubomir Madžar kaže da bi bio veoma zadovoljan ako bi se obistinilo tih 0,5 odsto.

- Ne izgleda da će biti ni pola procenta i biće dobro ako ostane na istom nivou kao prethodne godine, jer su svi trendovi nepovoljni i izgleda da će se tako i nastaviti - kaže Madžar. On navodi da je moguće da je MMF projektovao rast od tri odsto u 2013. zbog ove tekuće niske stope i zbog prethodne stope koja je bila 1,6 odsto u 2011. godini. Dakle, ukazuje, nivo rasta je nizak pa bi to čisto aritmetički moglo da doprinese da stopa u narednoj godini bude veća nego što bi se očekivalo.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić je ukazao da je poslednjih nekoliko godina, otkako je počela svetska ekonomska kriza, MMF više puta menjao unapred date prognoze, nekad povećavajući, ali češće snižavajući stope rasta bruto domaćeg proizvoda i drugih indikatora. Prema njegovoj oceni, prognoza rasta BDP-a od 0,5 odsto za Srbiju u ovoj godini nije realna jer nije moguće očekivati da se desi „ozbiljnija proizvodnja” u Železari Smederevo, koja je bila i značajan i proizvođač i značajan izvoznik.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin ocenio je da projekcije MMF-a govore da je ta međunarodna finansijska institucija „manje restriktivna kada su u pitanju razvojne mogućnosti privrede Srbije nego domaći makroekonomisti„. Rast od 0,5 odsto u 2012. godini značio bi da je Srbija izbegla recesiju, a tri odsto, što je solidna stopa rasta u 2013. godini, mogu da znače da je Srbija krenula putanjom oporavka privrede, naveo je.

 Teško bez MMF-a

Ocenu nekih uglednih međunarodnih ekonomista, ali i pojedinih srpskih političara, da je u periodu ekonomske krize saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom vrlo problematična, pa čak i „fatalna”, ne deli većina domaćih ekonomskih funkcionera i eksperata. Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, ali i većina drugih domaćih eksperata, smatraju, naime, da Srbija ni ubuduće neće moći bez saradnje sa MMF. Šoškić i njegovi istomišljenici ističu da je jedan od prvih zadataka nove vlade obnova pregovora sa Fondom, u cilju produžetka jesenas postignutog aranžmana iz predostrožnosti sa tom međunarodnom finansijskom institucijom. 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana