Ko je neuredni dužnik

22.06.2012

Istraživanja izvor: Kamatica

Podaci o docnji čuvaju se tri godine nakon poslednje prijave, odnosno posle izmirenja ugovornih obaveza.

Šanse za korišćenje neke od finansijskih usluga u tom periodu maksimalno su smanjenje, u većini slučajeva banka neće hteti da vam odobri kredit, pozajmicu ili karticu.

Svi korisnici neke od kategorija finansijskih usluga koji svoje obaveze nisu izmirili u roku od 60 dana u Kreditnom birou se vode kao neuredni dužnici.

Podaci iz Kreditnog biroa su apsolutno tačni i precizni jer većina institucija dnevno dostavlja potrebne podatke. Istovremeno Kreditni biro možemo nazvati i „čuvarem naših novčanika” jer nas čuva od prezaduženosti.

Da pojasnimo, odluku o odobrenju usluge ili odbijanju ne donosi Kreditni biro, već banka, odnosno finansijska institucija. U ovoj ne postoje podaci o vašim prihodima, niti postoji mogućnost uvida u stanje na vašim računima, tako da Kreditni biro ni ne može učestvovati u donošenju odluke o odobrenju (odbijanju) nekog zahteva.

Banke (finansijske institucije) obavezne su da pri odobravanju neke usluge procene kreditnu sposobnost građana, kao i kategoriju klijenta da je je uredan ili neuredan platiša, a to je upravo ono što je svrha izveštaja iz Kreditnog biroa. Praksa banaka je pokazala da se plasmani neurednim dužnicima ne odobravaju. Dakle sve one koji imaju registrovane aktivne ili izmirene docnje odbiće banke ili finansijske institucije.

Odstupanje od ove prakse može da se desi u slučaju da je izveštaj Kreditnog biroa pokazao da je u pitanju materijalno beznačajna docnja (na primer do 1.000 dinara), jer su pojedine banke spremne izaći u susret klijentu i odobriti plasman – ovakve docnje su najčešće rezultat neusklađivanja sa kursom pri uplati obaveza.

U svakom slučaju potrebno je znati da banka ima diskreciono pravo da odobri ili odbije neki zahtev.

Šta treba raditi u slučaju grešaka u izveštaju

Jedan od problema koji se može javiti su greške u Kreditnom birou nastale kao rezultat pogrešnog izveštavanja banke i to najčešće neblagovremenim dostavljanjem podataka o promeni statusa u kreditnoj istoriji klijenata. Ukoliko vam se desi da imate problem pri odobravanju nekog novog kreditnog zaduženja, samo izmenu podataka u izveštaju moraćete sami inicirati.

Zahtev za ispravku – dopunu, dobijate uz „Lični izveštaj” na šalteru banke i (ili) Kreditnom birou UBS. Zahtev za ispravku se ne plaća. Ukoliko je takav zahtev opravdan, banka ili drugi poverilac koji je Kreditnom birou dostavio netačan podatak, dužan je da izvrši korekciju najdalje u roku od 15 dana (u praksi se najčešće to sprovodi već u roku od tri dana). Inače, sve izmene podataka izvršene u bankama u toku dana (otplate kredita, izmirena docnja, itd.) iskazaće se u izveštaju Kreditnog biroa narednog dana od dana dostavljanja tih podataka od banke ili drugog pružaoca usluge.

Centar za zaštitu korisnika

U slučaju da banka i pored opravdanosti vašeg zahteva za izmenu podataka ne postupi po istom, možete se obratiti Centru za zaštitu korisnika Narodne banke Srbije.

Ovakvih situacija trebalo bi biti sve manje jer je Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga propisana obaveza banaka o redovnom izveštavanju klijenata o dospelim neizmirenim obavezama, što doprinosi našoj većoj finansijskoj odgovornosti kao i smanjenju pogrešnog izveštavanja Kreditnog biroa.

Kakvu korist imamo od Kreditnog biroa

U vremenima kada nas na sva vrata trese finansijska kriza, ponekad je zaduživanje kod banaka jedina opcija da rešimo neke životne stavke. Iako svi želimo da nam niko ne ugrožava privatnost, upravo postojanje ovakve institucije može dovesti do smanjenja cene bankarskih proizvoda – što je manji rizik banaka i finansijskih institucija pri kreditiranju, to je veća mogućnost stabilizacije tržišta. S druge strane, u ovakvim odnosima svakako uredne platiše ne mogu biti oštećene, jer banka ceni urednost svojih klijenta kako kroz povoljniji tretman u odobravanju kredita, tako i kroz uslove pod kojima se krediti odobravaju.

Besplatni „onlajn” izveštaj do kraja juna

Od nedavno građanima je na raspolaganju i takozvani onlajn Kreditni biro, koji pruža mogućnost dobijanja izveštaja internetom. Do kraja juna ova usluga je besplatna, dok će počev od jula ove godine jedan izveštaj godišnje biti besplatan, a ostali e po utvrđenim tarifama.

Sve usluge dobijanja izveštaja Kreditnog biroa plaća klijent po važećem tarifniku Kreditnog biroa („Osnovni izveštaj” 205 dinara, „Lični izveštaj” 230 dinara).

Kreditni biro Udruženja banaka Srbije je centralni nacionalni registar podataka o novčanim obavezama pravnih i fizičkih lica prema „poveriocima” i o njihovoj urednosti u izmirivanju tih obaveza. Registar podataka se sređuje na dnevnoj osnovi, a podatke dostavljaju sve banke, svi davaoci lizinga, osiguravajuća društva, državne agencije i fondovi.

Institucije koje dostavljaju podatke su odgovorne za tačnost i ažurnost podataka koji se iskazuju u izveštajima Kreditnog biroa.

Pri stupanju u poslovne odnose sa novim klijentom svaka banka zahteva izveštaj Kreditnog biroa, koji može dobiti elektronskim putem isključivo uz potpisanu saglasnost klijenta. Izveštaj Kreditnog biroa sadrži sve podatke o tekućim i potencijalnim obavezama građana i pravnih lica.

Pod tekućim obavezama podrazumevaju se obaveze po osnovu kredita, kartica, dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu, obaveze po osnovu lizinga, kao i obaveze po osnovu aktiviranih jemstava. Potencijalne obaveze predstavljaju podaci o datim jemstvima (žiranti) po kreditima drugih građana.

Ovo znači da sem ovih podataka Kreditni biro u svakom momentu vodi evidenciju i o tome da li ste uredni ili neuredni platiša.

Po izveštaju Kreditnog biro smatra se da ste uredni platiša ukoliko svoje obaveze izmirujete u roku do 60 dana od dana dospeća obaveze –iako je rok od 60 dana ono što u praksi svakako ne funkcioniše, jer vas iz banke već dan nakon propuštene uplate zovu i podsećaju da imate neizmirenih obaveza, Kreditnom birou se prijavljuju obaveze koje nisu izmirene duže od 60 dana.

Podatke o građanima banke i ostale institucije dostavljaju Kreditnom birou na osnovu sporazuma potpisanog sa Udruženjem banaka Srbije. Svi podaci su potpuno zaštićeni tretmanom poslovne tajne.

Uvid u podatke

Uvid u podatke može imati samo građanin (pravno) lice i banka (institucija) koja pruža finansijsku uslugu. Još jednom napominjemo da se izveštaj može dobiti samo na osnovu potpisane saglasnosti klijenta finansijskoj instituciji koja pruža uslugu. Jednom potpisana saglasnost nije trajna i može se opozvati.

Povlačenje izveštaja iz Kreditnog biro tehnički može obaviti samo ovlašćeno lice u banci ili drugoj instituciji koja ima potpisan sporazum sa Udruženjem banaka Srbije. Prilikom podnošenja zahteva za kredit ili neke druge usluge, klijentu se obrazac saglasnosti na potpis uručuje lično u banci (instituciji) (takozvani osnovni izveštaj).

Ovakav izveštaj sadrži sve podatke o uslugama koje klijent koristi kod banaka i drugih finansijskih institucija, ali ne i nazive pružaoca finansijskih usluga.

Svako fizičko lice ima pravo uvida u svoje podatke potpisivanjem obrasca saglasnosti za dobijanje takozvanog ličnog izveštaja. Ovaj izveštaj se može dobiti i nevezano za procedure odobravanja neke od finansijskih usluga. Pored podatka o uslugama koje koristi kod banaka i drugih finansijskih institucija, izveštaj sadrži i podatak kod kojih institucija se koriste te usluge.

Zahtev za dobijanje izveštaja se podnosi ili u poslovnoj banci ili direktno u Kreditnom biro u Udruženju banaka Srbije. Izveštaj se dostavlja poštom, faksom ili mejlom.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana