Manje kredita po višoj ceni i povoljna štednja

11.11.2008

Istraživanja izvor: Kamatica

Posledice postepenog nedostatka sredstava se već osećaju i u poslovanju banaka sa građanima.

Primetno je da se u dobrom delu banaka koje posluju u Srbiji povećala kamatna stopa na kredite, uglavnom zbog rasta EURIBOR-a, ali i zbog rasta bankarskih marži u skladu sa povećanjem rizika. Posmatrano u odnosu na mesece s početka godine, prosečno povećanje kamatnih stopa prelazi i 20%, što samo pokazuje da će novac u narednim mesecima biti sve skuplji.
 
Dodatno opterećenje za građane predstavlja i relativno brzo klizanje kursa dinara prema evru, koje povećava ratu u dinarima za kredite indeksirane u evrima i švajcarskim francima. Ipak, smirivanje kursa koje bi moglo doći kao reakcija na potpisivanje aranžmana sa MMF-om bi moglo ići u prilog građanima zaduženim kreditima indeksiranim u stranim valutama. Poslednjih nedelja je i primetan pad EURIBOR-a, kao najznačajnije kamatne stope u Evropi, što bi moglo u narednom periodu dovesti do blagog pada kamatnih stopa na kredite indeksirane u evrima.
 
S druge strane, jedan deo banaka je povukao deo kredita iz svoje ponude. Najpre je najavljeno, a potom od velikog broja banaka i sprovedeno ukidanje kredita u švajcarskim francima, a pojedine banke iz svojih ponuda povlače i neke vrste gotovinskih i potrošačkih kredita. Sve je to rezultat skraćivanja izvora sredstava, uglavnom iz inostranstva.
 
U ovom trenutku, u najpovoljnijem položaju se nalaze građani koji štede u bankama. Naime, najveći deo njih je u mogućnosti da svoju štednju oroči po vrlo povoljnim uslovima koji se nude u domaćim bankama. Kako centrale stranih banaka koje imaju svoje afilijacije u Srbiji vrše pritisak da se što veća količina sredstava prikupi iz lokalnih izvora, ovih dana smo svedoci izuzetno atraktivnih kamatnih stopa koje nude banke.
 
Zbog nastale nervoze početkom oktobra i povlačenja dela depozita građana, država je odlučila da svoje garancije na ulog građana poveća sa 3.000 na 50.000 evra i ukine porez na ostvarenu kamatu od devizne štednje do kraja 2009. godine. Ove mere ne samo da će povećati sigurnost uloga građana, već će u značajnoj meri (20%) povećati i njihove prihode od kamata.
 
Poslednje informacije o vraćanju povučenih sredstava u banke samo govore u prilog tome da će ovaj segment poslovanja banaka u narednim mesecima biti izuzetno atraktivan i popularan među građanima.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana