Manje poznate naknade banaka - SKRIVENI TROŠKOVI

20.01.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Ovaj članak bi se mogao nazvati još i “Jeste li već čuli da...” ili “Verovali ili ne”, ali šalu na stranu, pokušali smo njime da obuhvatimo troškove i naknade koje se građanima najčešće naplaćuju, a da oni to ne očekuju ili ne znaju.

 
Banke imaju širok asortiman usluga koje nude, ali to podrazumeva i značajan broj naknada, koje se korisnicima tih usluga naplaćuju. Često su te naknade teško vidljive krajnjem korisniku, popularno se nazivaju “skriveni troškovi” i u procentualnom iznosu predstavljaju minoran trošak, ali su uglavnom kontinuirane i naplaćuju se mesečno, što u dužem vremenskom periodu znači i značajnija suma naplaćenih naknada. Ono što će biti interesantno u ovom članku jeste i prosuđivanje da li banke imaju osnova za naplatu pojedinih naknada, što ostavljamo Vama.
 
Najčešće manje poznate naknade banaka su sledeće:
 
  1. Naknade vezane za održavanje tekućeg računa.
 
Uglavnom poznata naknada vezana za održavanje tekućeg računa je mesečno održavanje. To je naknada koju banka naplaćuje za redovno vođenje stanja na Vašem računu i obaveštavanje o promenama.
Međutim, nemojte se iznenaditi ukoliko Vam banka naplati i otvaranje tekućeg računa, zatvaranje tekućeg računa, ponovno aktiviranje tekućeg računa (ukoliko ga niste neko vreme koristili) i sl. Ovde je bitno znati da neke banke pri otvaranju tekućeg računa ne naplaćuju naknadu, ali zahtevaju da se uplati neka minimalna suma dinara kako bi se aktivirao račun. Kasnije ovu sumu možete koristiti kao i sva ostala sredstva koja Vam se nalaze na računu.
Bitno je znati i sledeće: često je mesečna naknada različita kod različitih banaka, ali se ona može razlikovati i kod iste banke, zavisno od usluga koje Vam banka vrši u okviru vođenja tekućeg računa. Tako se najčešće dodatno naplaćuje korišćenje SMS i e-bankinga, debitna kartica koja se automatski odobrava uz račun, odobravanje dozvoljenog minusa i sl.
Naknade za održavanje tekućeg računa se kreću od 80 pa i do 700 dinara. Ukoliko uzmete period od godinu dana, na ovoj usluzi banke možete uštedeti i do 7.000 dinara, te Vam preporučujemo da se pre otvaranja tekućeg računa raspitate kod većeg broja banaka o cenama usluga.
 
  1. Naknade vezane za dozvoljeni minus (odobreno prekoračenje)
 
Verovatno da je većini poznato da gotovo sve banke odobravaju dozvoljeni minus ili odobreno prekoračenje po tekućem računu. Ovaj vid kreditiranja korisnika tekućih računa je uz kreditne kartice najskuplji način pozajmljivanja novca od banke.
Pored kamata koje banke naplaćuju u zavisnosti od visine korišćenja dozvoljenog minusa i dužine perioda u kome se koristi, pojedine banke naplaćuju i samo odobravanje dozvoljenog minusa. To znači da nezavisno od toga da li koristite odobreni minus ili ne, banka naplaćuje naknadu od Vas. Te naknade nisu visoke i iznose uglavnom do 300 dinara kvartalno, ali se postavlja pitanje opravdanosti te naknade korisnicima koji možda i ne koriste odobrena sredstva kao pozajmicu.
 
 
  1. Periodične naknade i naknade za zatvaranje kreditnih kartica
 
Vrlo je česta opaska agenata banaka kada nude kreditne kartice da je uzmete jer “Ništa ne košta odobravanje”. Međutim, agent Vam nikada neće pomenuti koliko će Vas koštati korišćenje ili gašenje te iste kartice ukoliko ste nezadovoljni, a takođe ni visinu kamate koju ćete plaćati na korišćena sredstva, ukoliko sami ne zahtevate te informacije.
Za korišćenje kreditne kartice banka naplaćuje periodičnu naknadu. Najčešće se ova naknada naplaćuje kvartalno ili godišnje i iznosi od 1.000 do 3.000 dinara godišnje, zavisno od vrste kreditne kartice. Važno je znati da je ova naknada nezavisna od kamate koja se obračunava po osnovu korišćenja odobrenih sredstava na kartici.
Poslednjih meseci je prisutnije izmirivanje svih dugova i vraćanje kreditnih kartica bankama, kao i refinansiranje istih jeftinijim kreditima. Procedura zatvaranja kreditnih kartica je mnoge neprijatno iznenadila: pored administrativnih poteškoća, naknade za izmirivanje pozajmljenih sredstava i zatvaranje kartica su vrlo visoke.
Banke uglavnom u trenutku gašenja kartice naplaćuju kamatu na korišćena sredstva, koja je slična naknadi za prevremenu otplatu kredita i naknadu za gašenje kartice. Ova druga naknada je značajno različita od banke do banke i uglavnom se kreće od 700 do 3.000 dinara. Obzirom da je većina korisnika kreditnih kartica u trenutku gašenja kartica koristila odobrena sredstva, često je ukupan iznos sredstava potrebnih za zatvaranje kreditnog računa i kartice značajno veća od naknade za gašenje.
 
  1. Provizija za kupovinu stranih valuta
 
Manje je poznato da banke u odnosu na kurseve koji se nalaze kursnim listama objavljenim u prostorijama banke obračunavaju određen iznos provizije. Naime, na kupovni kurs banke (onaj kurs po kome Vi prodajete stranu valutu za dinare) se ne obračunava provizija, ali na prodajni kurs banke (po kome kupujete stranu valutu za dinare od banke) se uglavnom obračunava provizija, koja se najčešće kreće od 0,3% do 1%. To bi značilo da kada kupujete strana sredstva plaćanja nije dovoljno da pogledate kurseve koje objavljuju banke u svojim prostorijama kao element za poređenje, već je neophodno da znate i kolika je provizija banke za prodaju valute. Na portalu Kamatica.com se svakodnevno objavljuju kursevi banaka sa uključenim provizijama za prodaju valute, tako da Vam preporučujemo da iste uporedite pri kupovini strane valute.
 
  1. Konverzija iz jedne strane valute u drugu stranu valutu
 
Pored naplate dopunske provizije za kupovinu strane valute od banke, kod menjačkih poslova banaka postoji još jedna malo poznata provizija, koja se naplaćuje pri konverziji jedne strane valute u drugu. Zanimljivo je da samo manji broj banaka u Srbiji vrši direktnu konverziju iz jedne strane valute u drugu.
Kod ove vrste usluge uglavnom se uzima odnos vrednosti dve valute koje su prisutne u konverziji i na taj odnos se obračunava 2-5% provizije banke.
Imajte u vidu da ovu vrstu transakcije možete obaviti i u bankama koje ne rade direktnu konverziju iz jedne strane valute u drugu, ali na način da banci prodate devizna sredstva po kupovnom kursu banke, a potom kupite drugu stranu valutu po prodajnom kursu banke. Međutim, ukoliko na ovaj način obavljate transakciju, obično će Vam kursne razlike kupovnih i prodajnih kurseva napraviti značajno skuplju vrstu usluge banke.
 
  1. Naknada za prijem novca iz inostranstva
 
Većini je poznato da banke naplaćuju naknade za slanje novca u inostranstvo, međutim, manje je poznato da u određenim slučajevima naplaćuju i prijem novca iz inostranstva. Naime, u slučajevima prijema honorara, stranih penzija i mesečnih zarada iz inostranstva se ne naplaćuju provizije, međutim, kod većine ostalih prijema stranih sredstava plaćanja iz inostranstva i prijemna banka (banka kod koje je otvoren račun na koji su sredstva uplaćena) naplaćuje proviziju od primaoca. Ove provizije se kreću uglavnom od 0,4 do 1% na primljen iznos sredstava.
Treba napomenuti da se ova naknada ne naplaćuje kod posebnih aranžmana banaka (Komercijalna i Agrobanka imaju posebne aranžmane kod prijema novca iz inostranstva, koji su značajno jeftiniji i kod kojih se ne naplaćuje provizija od primaoca) i kod Western Uniona, koji je najbrži način prenosa sredstava, ali i najskuplji, s tim da proviziju plaća samo pošiljalac sredstava.
 
  1. Održavanje kreditnog računa
 
Kod odobravanja kredita i kreditnih kartica otvara se uglavnom poseban – kreditni račun, koji služi za praćenje otplate pozajmljenih sredstava od strane banke. Pojedine banke naplaćuju održavanje ovog računa tokom perioda otplate kredita. Ova provizija uglavnom iznosi oko 0,1% od iznosa zaduženja po računu, što u prvim mesecima otplate kredita može biti značajno opterećenje za korisnika kredita. Ukoliko se ova vrsta provizije naplaćuje kod stambenih kredita, ukupna cifra je i više nego velika. Na kredit od 50.000 evra, ova vrsta provizije u prvom mesecu može iznositi i preko 50€.
Najčešće je ova provizija uključena u ratu kredita, te se može smatrati “skrivenim troškom”, posebno, što je to trošak odvojen od kredita, pa ga banka ne uključuje u nominalnu, a ne mora ga uključiti ni u visinu efektivne kamatne stope.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana