Kamate na stambene kredite tokom krize

02.07.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Od početka 2008. godine, kamatne stope na stambene kredite su bile u konstantnom porastu, ne samo kod nas, već i u svim zemljama sveta. Suprotstavljena kretanja referentnih kamatnih stopa i kamata na stambene kredite se javljaju krajem 2008. godine, kada kulminiraju premije rizika za pojedine države.

 
Situacija kod nas je bila donekle povoljnija do svetske finansijske krize zahvaljujući subvencionisanim stambenim kreditima Vlade Republike Srbije, koji su održavali prosečnu kamatnu stopu na vrlo niskom nivou za naše uslove. Međutim, situacija se drastično pogoršala od septembra 2008. godine, kada je došlo do drastičnog povećanja kamatnih stopa na sve vrste kredita i kasnije do obustave subvencionisanih stambenih kredita. Tada, za razliku od zemalja evrozone, gde kamatne stope na stambene kredite padaju zahvaljujući padu EURIBOR-a, kod nas počinju da rastu zbog rasta rizika zemlje. Ipak, to nije bio slučaj samo sa našom zemljom, ovakva situacija je vladala u svim evropskim zemljama van Evropske Unije, pa čak i u većini novoprimljenih članica. Sve se više pričalo o problemima istočne Evrope, gde je bilo najviše „rizičnih“ zemalja.
 
Portal Kamatica.com je istraživao prosečne kamatne stope na stambene kredite u prvom kvartalu 2009. godine u novoprimljenim članicama evropske unije, kao i u regionu. Rezultati su pokazali da je vrlo širok raspon između pojedinih zemalja kada su u pitanju ove kamatne stope, ali i da Srbija pripada grupi zemalja sa skupljim stambenim kreditima.
 
DRŽAVA
PROSEČNA KAMATNA STOPA NA STAMBENE KREDITE U Q1 2009.
Estonija
4,4
Rumunija
6,1
Hrvatska
6,1
Mađarska
6,3
Slovenija
6,8
Bugarska
8,2
Srbija
8,3
Litvanija
8,6
Crna Gora
9
Bosna i Hercegovina
9,4
Letonija
11
Prosek EU
4,8
 
Prosek Evropske Unije od 4,8% je determinisan niskim kamatnim stopama u najrazvijenijim zemljama – u Finskoj, Nemačkoj i Norveškoj, na prvom mestu, ali i visokim kamatnim stopama u novoprimljenim članicama – prvenstveno u Letoniji, Litvaniji i Bugarskoj. Najniže kamatne stope na stambene kredite, među članicama Evropske Unije, nude banke evrozone (3,75-6,2%).
 
U regionu, najniže kamatne stope na stambene kredite se nude u Hrvatskoj, Rumuniji i Mađarskoj, a najviše u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Ukoliko posmatramo zemlje bivše SFRJ, najniže kamatne stope nude banke u Hrvatskoj, što je vrlo neočekivano, imajući u vidu da Slovenija pripada Evropskoj Uniji. Najviše kamatne stope na stambene kredite nude banke u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
 
Zanimljivo je i da su Srbija i Hrvatska sve do septembra 2008. godine po visini prosečnih kamatnih stopa na stambene kredite bile u rasponu kamatnih stopa evrozone. Međutim, od septembra 2008. kamatne stope u evrozoni su padale, kao posledica pada EURIBOR-a, a u ove dve zemlje rasle, kao posledica rasta kreditnog rizika. Takođe, ove zemlje su imale niže prosečne kamatne stope za stambene kredite nego Slovenija do septembra 2008. godine.
 
Treba ipak imati u vidu da je Srbija u tom periodu imala subvencionisane stambene kredite, koji su umanjivali ukupni prosek. Ukoliko bi se upoređivale tržišne kamatne stope naše zemlje, koje su bile osetno veće u proseku, zasigurno ne bismo bili u ovom društvu.
 
Zahvaljujući niskim kamatama na stambene kredite u proteklih par godina, ali i visokoj tražnji za stanovima, Srbija i Hrvatska imaju vrlo visok postotak stanovništva koji je zadužen preko 30% u odnosu na svoje mesečne prihode. To se može uzeti kao negativna strana ekspanzivne politike stambenih kredita. U Srbiji je na ovakvu situaciju veliki uticaj imala ekspanzija stambenih kredita, ali i niska prosečna primanja domaćinstava. U Hrvatskoj pak, koja ima viša prosečna primanja, stambeni krediti se odobravaju već duži niz godina pod relativno povoljnim uslovima, što je i uticalo na njenu još veću zaduženost stanovništva.
 
Kao rezultat dešavanja u svetu i kod nas, kamatne stope na kredite u Srbiji su u poslednje 3 godine porasle za oko 25% (sa 6,6% na 8,3%), ukoliko posmatramo isključivo stambene kredite iz sredstava poslovnih banaka (2006. godina je bila najpovoljnija godina kada je u pitanju kamatna stopa na stambene kredite iz sredstava poslovnih banaka). To za prosečnog građanina koji se zadužuje sa 60.000 evra, znači oko 65 evra veću mesečnu ratu i oko 20.000 evra više kamate za 25 godina otplate.
 
U odnosu na prošlu godinu posmatrajući period do septembra 2008. godine, cena stambenih kredita je porasla za oko 12%, što u prethodnom primeru znači 32 evra veća mesečna rata i oko 10.000 evra više kamate za otplatu tokom 25 godina otplate. Posebnu jačinu poskupljenju kredita u odnosu na septembar 2008. godine daje i značajno slabljenje dinara, koje nominalno ratu kredita uvećava čak i do 35% (avgustovska rata iz 2008. – npr. 320 evra = 24.400 dinara, majska rata – 350 evra = 33.250 dinara).


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana