Prepolovljeni profiti banaka

14.09.2009

Istraživanja izvor: Kamatica
Svetska finansijska kriza je jako uzdrmala sve komercijalne banke u svetu, a naročito hipotekarne i investicione. Na našu sreću ili nesreću, kod nas još uvek nisu profilisane ovakve specijalizovane banke, ali u svakom slučaju i postojeće poslovne banke u Srbiji su osetile negativne efekte krize.
 
Banke u Srbiji su krajem prošle godine bile izložene udaru „krize poverenja“, koja se manifestovala masovnim povlačenjem depozita stanovništva iz poslovnih banaka. Iako je povučeno gotovo milijardu evra štednje, banke su ovaj udar izdržale bez direktne pomoći monetarnih vlasti. Drugi udar, koji još uvek traje, se odnosi na povećanje kašnjenja u ispunjavanju obaveza kreditnih dužnika prema bankama. Od početka godine docnja u isplati mesečnih anuiteta se povećala za 30%. Iako ovakvo stanje još uvek nije alarmantno, ostaje neizvesnost da li će se i dalje i u kojoj meri povećavati broj korisnika kredita u docnji.
 
Nedavna revizija aranžmana sa MMF-om je kao jedan od uslova postavila da poslovne banke u Srbiji prođu kroz stres testove. Iako je najavljeno da nikakvi rezultati neće biti objavljivani zbog moguće loše interpretacije u medijima, Guverner NBS je izjavio da su ostvareni „dobri rezultati“ na stres testovima i da je bankarski sistem čvrst i stabilan.
 
Tim portala Kamatica.com je u okviru svojih kvartalnih istraživanja sproveo prikupljanje i analizu podataka o dobiti poslovnih banaka u Srbiji u prvoj polovini 2009. godine i iste uporedio sa prošlogodišnjim rezultatima poslovanja radi utvrđivanja efekata krize na profitabilnost banaka.
 
U prvoj polovini 2009. godine, ukupan profit banaka je bio 9,6 milijardi dinara. U ovom rezultatu 21 banka je ostvarila profit od 15,7 milijardi dinara, a 12 banaka gubitak od 6,1 milijardi dinara.
 
Poredeći profitabilnost sa polovinom prošle godine, kada su banke ostvarile ukupan profit od 20,3 milijardi dinara, s tim da su 24 banke ostvarile profit od 22,6 milijardi dinara, a 8 banaka gubitke od 2,3 milijardi dinara, uočljivi su značajno lošiji rezultati.
 
U odnosu na prošlu godinu ukupan rezultat je manji za više od 50%. Tri banke manje su pozitivno poslovale, a 4 banaka više je zabeležilo gubitke[1]. Ostvareni pozitivan rezultat banaka je manji za 6,9 milijardi dinara, dok je gubitak veći za 3,8 milijardi dinara (2,5 puta!), što u ukupnom rezultatu daje 10,7 milijardi dinara manje profita.
 
Najveće pogoršanje rezultata u odnosu na isti period prošle godine zabeležen je kod Alpha banke, Raiffeisen banke i Privredne banke Pančevo. Najveća poboljšanja u polugodišnjim rezultatima su zabeležile Poštanska štedionica, Srpska banka i Procredit banka.
 
Najveće profite u prvoj polovini godine su ostvarile Banca Intesa (3,19 milijardi dinara), AIK banka (2,19 milijardi dinara) i Raiffeisen banka (1,93 milijardi dinara). Najveće gubitke u prvoj polovini 2009. godine su ostvarile Alpha banka (1,87 milijardi dinara), Privredna banka Pančevo (1,71 milijardi dinara) i Meridian banka (655 miliona dinara).
 
Iako su ovo rezultati u prvoj polovini godine i ne mogu se uzeti kao potpuni pokazatelj efektivnosti i efikasnosti poslovanja banaka, rezultati su vrlo indikativni i ukazuju na to kako je kriza uticala na bankarski sektor. Imajući u vidu i to da je u periodu od polovine 2008. godine do polovine 2009. godine bankarski sektor povećao bilansnu aktivu, ovi rezultati ukazuju na drastično smanjenje profitabilnosti najstabilnijeg sektora u domaćoj privredi.
 
Ukupna profitabilnost sektora mogla bi blago biti povećana do kraja 2009. godine, ali obzirom na drastičan pad u odnosu na prošlogodišnje polugodišnje rezultate, nije za očekivati više od polovine prošlogodišnjeg profita u bilansima poslovnih banaka u Srbiji.
 

 


[1] U periodu između VI 2008. godine i VI 2009. godine otvorena je Moskovska banka Beograd


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana