Tekst objavljen: 23.09.2013 9:00        


Uz visoke kamate građanima Srbije banke najčešće obračunavaju i takozvane troškove obrade kredita od 0,5 do čak tri odsto ukupnog iznosa pozajmice.

Šta vam sve banke naplaćuju kad dođete po kredit

Na 10.000 evra keš kredita, klijent će u startu morati da se oprosti naknade od najmanje 50 od 300 evra. Najčešće i ne zna šta mu je banka naplatila pod ovom stavkom.

Pod “nizom operativnih troškova” pri obradi kredita uračunavaju se i utrošeni papir, struja, telefonski impulsi, pa čak i troškovi zakupa prostora! Tu su još i troškovi IT sistema, kurirskih i poštanskih usluga prilikom prenosa dokumentacije, profesionalnog arhiviranja i čuvanja dokumenata i vrednosnih papira…

Ipak papreni bankarski nameti nisu karakteristika samo srpskog tržišta. I u Hrvatskoj je slično, povećanjem i uvođenjem novih naknada banke prebacuju trošak krize na građane, a tamo je prema pisanju medija u toku tiho povećanje naknada za korišćenje bankomata. Sredinom ove godine ministar finansija Hrvatske poručio je bankama da se sprema novi zakon o potrošačkim kreditima i da ukoliko izmene budu prihvaćene troškove obrade kredita, recimo, više neće moći da se naplaćuju procentualno već samo u vidu realne naknade za troškove koje banke mogu da imaju. Pošlo se valjada od logičnog pitanja zbog čega banka ima veći trošak ako odobrava pozajmicu od 5.000 evra u odnosu na onu od 500 evra.
U prevodu, kao da im kreditiranje nije jedna od osnovnih delatnosti, bankari očekuju da im klijenti koji staju u red za pozajmicu (i dobiju je) nadoknade i deo izdataka koji imaju u poslovanju.

Čak i za plate zaposlenih koji učestvuju u obradi zahteva kako u ekspozituri tako i u kreditnom odeljenju, budući da su i zarade radnika uvrstili u troškove koje svaljuju na teret korisnika.

Ono na čemu bi valjda klijenti morali da budu zahvalni jeste to da se ovaj namet ne naplaćuje svima, već samo onim kojima je kredit odobren, kažu bankari dodajući da su česte i akcije kada se onima koji uzimaju pozajmicu nudi mogućnost oslobađanja od takvih naknada.

Kako navode sa portala Kamatica, ovi troškovi su preskupi, posebno u slučaju stambenih kredita. Naknade za obradu stambenih kredita kreću se u rasponu od 0,5 odsto do 2,75 odsto.

– I ako uzmemo računicu da smo na kredit kupili stan veličine 70 kvadrata, te da smo pored učešća koje smo obezbedili, uzeli kredit od 100.000 evra, onda nas samo obrada zahteva u banci može da košta nečuvenih 2.750 evra – ističu.

Logično je, kažu, da se zapitamo šta je to što banku toliko košta pri obradi jednog zahteva, da od klijenta naplati ovoliku sumu. Kako navode, istina je da svaka banka ima svoju internu organizaciju poslovanja i ustaljene procedure pri odobravanju kredita i da realno ta procedura traje najmanje mesec dana.

– Ali naknada koju banka naplati klijentu u iznosu od 2.750 evra, uveliko je pokrila troškove plate službenika koji su angažovani na jednom zahtevu, kao i troškove utrošenog materijala, papira, potrošenog telefona – kažu u Kamatici dodajući da samo jednom ovakvom naknadom banka ne samo da je pokrila realne troškove koje ima pri odobrenju, već je i zaradila plate za još tri radnika koja nisu radila na tom zahtevu”.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana