Tekst objavljen: 05.12.2012 12:26        


Iako zakon zabranjuje finansiranje nekih bankarskih usluga, mnoge od njih i dalje se naplaćuju, samo pod drugim imenom. Broj provizija i naknada koje građani plaćaju u bankama svakodnevno se povećava.

Bankarski troškovi jači od svih zakona

I broj primedbi na rad banaka se povećava. U prvih osam meseci ove godine Centar za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije primio je 1.169 prigovora, od čega se gotovo 90 odsto odnosi na rad banaka.

U udruženju banaka tvrde da prigovori građana nisu uvek i opravdani jer banke mogu u okviru poslovne politike samo ono što zakon nije zabranio. - Ono što zakon zabranjuje ili izričito zabranjuje banke nemaju izbora. Možda su formulacije u u govorima malo složenije pa možda svi ne razumeju ali na prosto pitanje koliko to košta i koliko ja plaćam svako će dobiti precizan odgovor - istakao je predsednik Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić.
Ali ni građani nisu dovoljno informisani, ne znaju svoja prava, a ponekad i pogrešno tumače uslove poslovanja banke.

Banka može da iznenadi klijente naknadama za koje oni ni ne znaju da postoje. Tako, na primer, posle zabrane naplaćivanja zatvaranja računa i naknade za podizanje para sa njega, banke su se snašle pa vam sada, neke mogu naplatiti naknadu za podizanje novca ako on nije uplaćen po osnovu zarade ili penzije.

Banke često ističu i da menjačke poslove obavljaju bez provizije, ali su zato razlike u kursevima banaka i menjačnica drastične. Kursna razlika koju plaćaju građani, u stvari je, i uračanata provizija.

- Oni su zapravo suočeni sa plaćanjem nekih troškova na koje nisu računali i sa kojima nisu bili upoznati u trenutku potpisivanja ugovora, ili je to između redova ili su to ono što nazivamo mala slova u govoru - rekla je Alma Grba sa portala nezadovoljnih potrošača www.nisamovca.rs.

Kazne za kršenje zakona su i do 800.000 dinara. To nije obeshrabrilo banke da pronađu rupe u propisu i ipak naplate usluge na neki način. Zato bi građani trebalo da se dobro informišu kako bi izabrali između 32 banke u Srbiji.
- Pa su tu euribor, libor, belibor neki termini koji se ne koriste, koje niti žele niti mogu da razumeju - ističe Dušan Uzelac sa portala www.kamatica.com.

Međutim ni građani često nisu odgovorni prema svom novcu. Oni uglavnom ne čitaju ugovore koje potpisuju, ili ih ne čitaju detaljno. Iako se po Zakonu finansijske usluge moraju oglašavati na jasan i razumljiv način, građani su neretko i žrtve igre rečima.

- Banka je u obavezi da istakne sve svoje troškove i da kaže građanima i to je najmanji problem. Najveći je što su ti tarifnici često knjige u ekspoziturama i građani niti umeju niti mogu da bistre sve to i oslanjaju se na opštu informisanost sa druge strane pulta i na dobru volju da će to proći sa tim troškovima koji im budu iskazani - upozorava Dušan Uzelac.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke bankarska tarifa bankarski troškovi dušan uzelac kamatica prava klijenta banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana