Najefikasnije Intesa i Komercijalna banka

Objavljeno: 10.08.2012


Novosti iz banaka izvor: Kamatica

Najefikasnije banke u Srbiji u 2011. godini sa aspekta akcionara, klijenata, zaposlenih i države, bile su Banka Intesa i Komercijalna banka, pokazalo je jedinstveno kvantitativno istraživanje BIG Research Centra. One su dobile Zlatni BIG Index sa 100 odsto efikasnosti.

Ljubičasti BIG Index - efikasnost od 90 do 100 odsto – imaju UniCredit, Societe Generale  (97%), Hypo Alpe Adria (93%), Raiffeisen i Eurobank EFG (90%). Zeleni BIG Index za efikasnost od 70 do 90 odsto pripao je AIK, Prokredit, Erste i Vojvođanskoj banci. Alpha banka  i Credit Agricole ostvarile su efikasnost od po 53 odsto, upola manju od najefikasnijih banaka.

Kompanija Business Info Group napravila je po prvi put u Srbiji kvantitativnu analizu efikasnosti 13 banaka u Srbiji vodećih po aktivi, broju filijala i broju zaposlenih, i ustanovila srednju meru efikasnosti banaka gledano iz ugla akcionara, klijenata, zaposlenih i države - BIG Index.
Među analiziranim bankama nalazi se deset koje su najveće po aktivi - Banca Intesa, Komercijalna, UniCredit, Raiffesien, Societe General, Eurobank EFG, Hypo Alpe Adria, AIK, Vojvođanska i Alpha banka - koje u ukupnoj aktivi bankarskog sektora Srbije zajedno učestvuju sa 70 odsto. Uključene su i tri banke koje imaju razgranatu mrežu filijala i zapošljavaju po 1.000 i više radnika - ProCredit, Credit Agricole i Erste banka.  Zajedno, one čine 77 odsto aktive bankarskog sektora, i zapošljavaju oko 20.000 radnika (oko dve trećine od ukupnog broja). Među njima, Komercijalna banka je državna, AIK banka je privatna, a ostale su deo međunarodnih korporacija.

„Aktiva banke, kapital i dobit, koji se najčešće koriste za upoređivanje banaka i ocenu njihovog poslovanja važni su za akcionare, posredno za državu i za zaposlene. Za klijente, međutim, velika dobit koju neka banka ostvaruje može da znači da su prihodi od kamata i naknada veći, i zato ne predstavlja relevantan parametar za razmatranje efikasnosti banke iz ugla klijenata. Takođe, ako neka banka odobri državi kredit za pokrivanje budžetskog deficita po neuobičajeno povoljnim uslovima, na nekoj drugoj strani će morati da nadomesti tu manju kamatu za državu, i to najverovatnije na račun svojih drugih klijenata ili zaposlenih. BIG index, uzima u obzir dvadesetak najvažnijih parametara poslovanja banaka i omogućava da se efikasnost sagleda i iz ugla šerholdera, ali i stejkholdera i da se uoče i uporede ove zavisnosti.“, kaže Nenad Saković, rukovodilac BIG Research Centra.

Šest banaka iz uzorka su 100 odsto efikasne za klijente (Intesa, Komercijalna, Alpha, ProCredit, UniCredit i Hypo Alpe Adria). Većoj efikasnosti za klijenta doprinosi veći broj zaposlenih, veći broj ekspozitura i veći odnos krediti/depoziti. Negativno se odražavaju veći troškovi zarada i veći administrativni troškovi.

Stopostotnu efikasnost za zaposlene (zarada i prosečan rast zarade, broj zaposlenih i prosečan rast, i dobit po zaposlenom gde je uticaj posredan) ostvarilo je čak sedam banaka. Najveće zarade isplatila je Credit Agricole banka, slede je Vojvođanska i UniCredit, a najmanje primaju zaposleni u AIK banci.

Efikasnost prema državi podrazumeva plaćanje poreza na dobit i na zarade zaposlenih, kao i kupovinu državnih hartija od vrednosti – tu je stopostotnu efikasnost pokazalo šest banaka (Intesa, Komercijalna, Raiffeisen, Vojvođansaka, Societe Generale i AIK), a najmanju banke koje su ostvarile gubitke (Alpha i CA).

Prema akcionarima je šest od 10 banaka iskazalo stopostotnu efikasnost, a tri banke koje su ostvarile gubitak imaju efikasnost od nula odsto..
U istraživanju su korišćeni javno dostupni podaci Narodne banke Srbije, prevashodno bilansi stanja i uspeha banaka, u formatu koji propisuje NBS. Termin „efikasnost“ koji se ovde koristi ima šire značenje od istog termina koji se koristi u bankarskom biznisu i koji podrazumeva odnos operativnih troškova i prihoda. Efikasnost se u ovom kvantitativnom istraživanju računa u relativnom smislu, tako što se pomoću ulazno-izlaznih parametara određuje najpre najefikasniji deo uzorka, a ostali se iskazuju srazmerno manjim procentima u odnosu na njega.

 



Pogledajte arhivu novosti iz banaka
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana