BEOGRAD, 26. septembra (Tanjug) - Klimatske promene su realnost, a Srbija će u procesu pridruživanja EU morati da uvede promene u oblasti poljoprivrede, energetike, zaštite životne sredine, što će doprineti borbi protiv klimatskih promena, rečeno je danas u razgovoru ambasadora Francuske, Nemačke, Velike Britanije i ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića sa učenicima srednjih i osnovnih škola.
Amasadori Kristin Moro, Aksel Ditman i Denis Kif i ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović razgovarali su danas na temu ekološke odgovornosti sa učenicima iz nemačke, britanske i francuske škole u Beogradu i sa gimnazijalcima iz Zaječara.
Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Branislav Nedimović kazao je da je najvažnija edukacija, te da je potrebno decu od najranijeg uzrasta naučiti koliko je važno očuvanje životne sredine.
"Da ih naučimo u vrtiću koja kanta je za koji otpad, da se klima uređaji ne pale svakog trenutka...Rezultati će se videti za sedam, osam, deset godina, ne odmah, ali edukacija je najvažnija i ulaganje u obrazovanje je manji trošak u budućnosti", rekao je Nedimović na skupu u Francuskom institutu.
On je istakao da je priča o ekologiji i klimatskim promenama složenija, nego što se misli, pre svega u oblasti poljoprivrede, i da to nije samo jednostavno pitanje da li će biti više kiše ili suše.
"Ako budemo imali više kiše neke kulture neće uspevati, a ako bude suše imaćemo manji prinos na poljima i bićemo siromašniji", ilustrovao je ministar primerom složenost pitanja klimatskih promena.
Nedimović je ukazao da je potrebno uložiti u sisteme za navodnjavanje, zaštitu polja od grada, kao i korišćenje fondova kad je reč o zaštiti životne sredine.
Britanski ambasador Denis Kif istakao je da će Srbija u procesu pridruživanja EU morati da uvede promene u oblasti poljoprivrede, energetike, zaštite životne sredine, a to će, kako je rekao, doprineti u borbi protiv klimatskih promena.
On je ispričao da je u Brajtlingu, u kojem je odrastao, nekada postojala nuklearna elektrana, koja je danas zatvorena, dok se u tom delu Engleske sada grade vetroparkovi.
"To menja i ekonomiju, tu sada rade i nove firme koje proizvode ono što je potrebno za vetroparkove, a to je i deo šireg programa za smanjenje emisije ugljen-dioksida", rekao je Kif i dodao da je važno da i druge zemlje slede taj primer.
Ambasador Nemačke Aksel Ditman rekao je da je oblast zaštite životne sredine jedan od ključnih delova saradnje sa Srbijom.
On je dodao da sa partnerima u Srbiji Nemačka radi na projektima upravljanja komunalnim otpadom, zaštite sredine, razvoju bioenergetskog tržišta, kao i na povećanju energetske efikasnosti u javnim zgradama.
Prema njegovim rečima, ti projekti su prioriteti i Vlade Srbije.
Navodeći da je Nemačka ulaže veliki napor u očuvanje životne sredine, da je smanjila emisiju ugljen-dioksida za 27 odsto, a da 30 procenata energije proizvodi iz obnovljivih izvora, Ditman je ukazao da se na globalnom planu mora razmišljati o zaštiti životne sredine.
Klimatske promene su, kako je rekao, realnost i važno je da se svi zajedno borimo protiv njih, dodajući da je u tom smislu Pariski samit bio veoma važan.
"EU je postavila ciljeve u borbi za očuvanje životne sredine, ali važno je da se na individualnom nivou svi borimo protiv klimatskih promena", rekao je Ditman.
Ambasadorka Francuske Kristin Moro rekla je da Francuska posebne napore ulaže u izgradnju obnovljivih izvroa energije, razvoj vetroparkova i hidroelektrana, ali i za smanjenje potrebe za energentima.
"Važno je i morate da uložite na početku, da biste dobili veliku korist kasnije", ukazala je Moro.
Ona je istakla da je veoma važna tehnologija, jer se zagađenje u poljoprivredi može smanjiti uz korišćenje odgovarajućih metoda i tehnologija.
Na skupu su dodeljene i nagrade osnovnim i srednjim školama koje su pobedile na konkursu na temu biodiverziteta "Ruka u testu 2016".
Prvu nagradu i robota mobil Thymio II osvojila je Osnovna škola "Vuk Karadžić" iz Negotina za projekat o zdravoj ishrani "Mali kuvar", predsatvljen u "Prezi" kompjuterskm programu.
Drugo mesto i digitalni mikroskop osvojiila je škola "Jastrebački partizani" iz Merošine za projekat za promociju proizvodnje višanja bez upotrebe pesticida "Radoznala višnjica", u formi "Power point" prezentacije, a treće mesto podelile su škole "Ivo Lola Ribar" i "Nikola Vukićević" za projekat o uštedi energije "Koraci bez granica" u formi infografije, koje su nagrađene sa po jednim teleskopom.
Specijalno priznanje pripalo je školi "6. oktobra" iz Kikindre, školi za decu sa smetnjama u razvoju, za projekat multidisciplinarnih radionica na temu zdrave ishrane.
Među srednjoškolcima najbolji su bili gimnazijalci iz Zaječara koji su napravili društvenu igru "Hembizika" - kviz na temu očuvanja životne sredine, dok je drugo mesto pripalo Tehničkoj školi iz Loznice za maketu o pet prirodnih elemenata i klimatskih promena.
U Francuskom institutu otvorena je i izložba o klimi i zdravlju "Čuvajmo klimu, čuvajmo zdravlje", koja bi trebalo da podstakne na razmišljajne o uticaju klimatskih promena na zdravlje.
Francuska, Nemačka i Velika Britanija pokrenule su zajedničku inicijativu u borbi protiv klimatskih promena, a Francuska sada predsedava Konferencijom UN o klimatskim promenama.
Ostavi komentar