BEOGRAD, 14. maja (Tanjug) - Elektroprivreda Srbije (EPS) najavila je danas da će preostale rudarske mašine na kopu Tamnava u Kolubari, koji je bio poplavljen, početi postepeno da rade tokom leta i ukazala da ispumpavanje ogromnih količina vode sa poplavljenih kopova u Kolubari, po efikasnosti, može da udje u istoriju rudarske prakse sveta. Mnogi svetski i evropski stručnjaci procenjivali su da za godinu dana neće biti moguće iskopati ni
BEOGRAD, 14. maja (Tanjug) - Elektroprivreda Srbije (EPS) najavila je danas da će preostale rudarske mašine na kopu Tamnava u Kolubari, koji je bio poplavljen, početi postepeno da rade tokom leta i ukazala da ispumpavanje ogromnih količina vode sa poplavljenih kopova u Kolubari, po efikasnosti, može da udje u istoriju rudarske prakse sveta.
Mnogi svetski i evropski stručnjaci procenjivali su da za godinu dana neće biti moguće iskopati ni gram uglja sa kopa Tamnava zapadno polje u Kolubari, koji je sa kopovima "Veliki Crljeni" i "Tamnava Istočno polje" poplavljeni sa 232 miliona kubnih metara vode, jer slučaj tolikih količina vode u kopu nigde nije zabeležen, saopštio je EPS, povodom godišnjice od majskih poplava, koje su 2014. godine zahvatile Srbiju.
Ta količina vode, koja je poplavila kolubarske kopove, viša je od količine vode u Vlasinskom jezeru i jednaka je godišnjoj proizvodnji "Beogradskog vodovoda", odnosno zapremini čak 42.000 olimpijskih bazena ili osmočasovnom ulivanju u kop reke Dunav, pri protoku od 8.000 kubika vode u sekundi.
Sve te količine vode su ispumpane i to uz poštovanje striktnih mera bezbednosti i zdravlja na radu i svih mera zaštite životne sredine, naglasio je EPS.
Koliko je bilo teško proceniti proces ispumpavanja vode ukazuju i podaci da postoje primeri ispumpavanja vode iz površinskih kopova u Poljskoj, Češkoj, Ukrajini, Australiji, Americi, ali nigde na svetu nije zabeležen nijedan slučaj sličan plavljenju kolubarskih kopova, naglasio je EPS.
Sa australijskog površinskog kopa "Garden Well" je, na primer, ispumpano 4,7 miliona kubnih metara vode, što je skoro 50 puta manje u odnosu na količinu vode u kopu "Tamnava", a Australijancima je za ispumpavanje bilo potrebno čak 90 dana.
Pritom, cena ispumpavanja iz kopa u Australiji bila je više od četiri puta veća u odnosu na cenu po kojoj je ispumpana voda iz kolubarskih kopova.
Proizvodnja u kopu "Veliki Crljeni", podseća se, pokrenuta je još u avgustu prošle godine, dok su prve količine uglja sa kopa "Tamnava- Zapadno polje" krenule pred kraj decembra prošle godine, a kako se smanjivao nivo vode u kopu, tako su i krenuli remonti bagera i rudarske opreme.
Sistem EPS-a, koji je u katastrofalnim majskim poplavama koje su prošle godine pogodile Srbiju, bio jedan od najugroženijih u zemlji ostao je stabilan i uz snažnu podršku Vlade Srbije i Ministarstva rudarstva i energetike izborio se sa svim izazovima i sačuvana su proizvodna i distributivna postrojenja, ističe se u saopštenju.
U najkritičnjim danima gradjani i privreda imali su stabilno snabdevanje električnom energijom, bez restrikcija, a proizvodni kapaciteti EPS-a branjeni su danonoćno.
Uprkos veoma teškim posledicama poplava i procenama medjunarodnih institucija, EPS je uspešno prebrodio i zimsku sezonu.
Velika vodena stihija, koja se ulila u kolubarske kopove, obustavila je kompletnu proizvodnju i dovoz uglja, radi bezbednosti postrojenja i sigurnosti gradjana EPS je isključio kompletnu termoelektranu "Nikola Tesla (TENT) AĆ u Obrenovcu, na vreme su isključivane trafostanice i dalekovodi u područjima ugoroženim vodenom stihijom...
Danonoćno je branjen TENT A, odbranjena je i termoelektrana "Kostolac BĆ od reke Mlave, koja je pretila da zaustavi rad te elektrane, a kao nikad do maja 2014. godine Velika Morava približila se Termoelektrani "SvilajnacĆ.
Otvoreni su bili i svi prelivi na Hidroelektrani "DJerdap 1Ć i sprečene su poplave uzvodno od Kladova, a menadžment i zaposleni u EPS-u uspeli su danonoćnim zalaganjem, radom i hrabrošću da odbrane sistem i obezbede energetsku sigurnost za gradjane i privredu.
Bez struje su, podseća se, bili samo gradjani u poplavljenim područjima i to isključivo zbog bezbednosti stanovništva i zaštite elektroenergetskih objekata.
Ostavi komentar