Da li je vaš staž uredno prijavljen? Evo kako da odmah proverite svoj status

Uvid u matičnu evidenciju i blagovremeno podnošenje prijava ključno za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja

Podučeni svojim, ali i tuđim iskustvima sa pojedinim neodgovornim poslodavcima i neplaćenim doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, zaposleni građani, naročito kada im se približava vreme za odlazak u penziju, sve češće proveravaju da li su im svi periodi radnog staža uredno regulisani. To podrazumeva proveru da li su u matičnoj evidenciji evidentirane odgovarajuće prijave o ostvarenoj stažu i zaradi, odnosno da li postoje zvanični podaci koji potvrđuju da je radni odnos zaista postojao.

Međutim, u praksi nije retkost da se za pojedine periode u matičnoj evidenciji ne nalaze nikakvi podaci, pa čak ni osnovna prijava na osiguranje - kao da radnog odnosa uopšte nije ni bilo. Sa sličnim problemom susreću se i pojedini osiguranici koji su obavljali samostalne delatnosti, a koji prilikom preuzimanja uverenja utvrde da za te periode nisu registrovani nikakvi podaci u matičnoj evidenciji.

Kada i zašto proveravati status osiguranja?

Ovakve situacije najčešće izazivaju nedoumice i zabrinutost, jer od uredno evidentiranih prijava zavisi ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Značaj prijave na obavezno socijalno osiguranje je višestruk. Prijavom početka zaposlenja, odnosno obavljanja delatnosti, utvrđuju se sva prava i obaveze u vezi sa socijalnim osiguranjem. Poreska uprava na taj način dobija informaciju o obavezi uplate doprinosa, a sama prijava je jedinstvena i istovremeno označava i početak trajanja prava na zdravstveno osiguranje. Upravo zbog toga prijava na osiguranje predstavlja jedan od ključnih administrativnih koraka pri zapošljavanju ili otpočinjanju samostalne delatnosti.


Naravno, ne treba zaboraviti ni poljoprivrednike, ali u njihovom slučaju je prijavljivanje na osiguranje uređeno nešto drugačije. Prijave se rade po službenoj dužnosti, uz ispunjenje zakonskih uslova za utvrđivanje statusa osiguranika poljoprivrednika. Kao i u slučaju samostalnih delatnosti, poljoprivrednici relativno lako mogu i retroaktivno da se prijave, jer svoj status dokazuju podacima iz službenih evidencija. Kao što je obavezno prijaviti početak osiguranja, tako je neophodno prijavljivati i sve promene koje nastaju u toku trajanja osiguranja, kao i dan njegovog prestanka. Ove promene mogu se odnositi na promenu radnog mesta, vrste ugovora, statusa osiguranika ili drugih podataka od značaja za evidenciju.

Prijava na obavezno socijalno osiguranje

Prijava na obavezno socijalno osiguranje podnosi se isključivo elektronskim putem, preko portala Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO). Iako su u ranijoj praksi prijave povremeno primane i na šalterima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, od 1. jula 2021. godine ova zakonska odredba se striktno primenjuje i podnošenje prijava u Fondu više nije moguće. Za podnošenje prijave ovlašćeno lice poslodavca koristi kvalifikovani elektronski sertifikat, što dodatno obezbeđuje pravnu sigurnost i pouzdanost podataka. Izuzetno, prijave na osiguranje i dalje vrši Republički fond PIO za pojedina fizička lica, kao što su nosioci poljoprivrednog domaćinstva ili gazdinstva, koja nemaju tehničke mogućnosti da prijavu podnesu elektronskim putem. Svako zaposleno ili na drugi način angažovano lice mora biti prijavljeno na osiguranje pre stupanja na rad, dok je za osiguranike samostalnih delatnosti rok za prijavu tri radna dana od početka obavljanja delatnosti. U istom roku prijavljuju se i sve promene u toku osiguranja, kao i njegov prestanak.

Posledice neblagovremene prijave

U slučaju propuštanja propisanog roka, obveznik podnošenja prijave, ili sam osiguranik, mora da podnese zahtev za utvrđivanje svojstva osiguranika u upravnom postupku. To podrazumeva dokazivanje činjenica koje se odnose na datum početka, promene ili prestanka osiguranja. Osim što ovaj postupak može biti dugotrajan, propuštanje rokova povlači i prekršajnu odgovornost za obveznika podnošenja prijave, kao i za odgovorno lice, piše Glas osiguranika.


Preduzeće koje ima neprijavljene radnike može da bude kažnjeno i do dva miliona dinara, a odgovorno lice do 150.000 dinara. Kazne za preduzetnike su nešto niže, ali nikako blage - mogu iznositi i do 500.000 dinara. Kada je zbog propuštanja rokova neophodno činjenice u vezi sa trajanjem osiguranja utvrđivati u upravnom postupku, period osiguranja se, pored ugovora o radu ili dokaza o prestanku radnog odnosa, može dokazivati i na osnovu dokaza o isplaćenim zaradama ili raznih dokaza o radu, poput rešenja o korišćenju godišnjeg odmora, akata koje je zaposleni sačinjavao ili potpisivao u toku rada, kao i dokumenata koje je sačinjavao poslodavac, a koji se odnose na konkretnog zaposlenog. Zakon, međutim, izričito propisuje da se svojstvo osiguranika ne može dokazivati izjavama svedoka.

PREPORUKA

Stiže dodatni novac uz penziju za penzionere sa nižim primanjima

vest

Ko sve dobija povišicu, nisu samo penzioneri

analiza

Penzija može da raste i posle 65. godine - Samo jedna odluka vam donosi veća primanja

vodic

Za osiguranike koji obavljaju samostalne delatnosti, dokazi su pre svega podaci iz registara nadležnih agencija ili profesionalnih udruženja. Važno je istaći da kod profesionalnih udruženja upis u registar ima konstitutivno dejstvo, što znači da dan upisa predstavlja i dan od koga ta činjenica proizvodi pravno dejstvo. Zbog toga nije moguće retroaktivno evidentirati početak ili prestanak osiguranja.

Prema zakonskim propisima, obavezu podnošenja prijave imaju poslodavci za zaposlene osiguranike, osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa, Agencija za privredne registre za lica koja obavljaju samostalnu delatnost registrovanu u toj agenciji, kao i Nacionalna služba za zapošljavanje za korisnike novčane naknade. Za lica koja obavljaju samostalne profesionalne delatnosti prijavu podnose odgovarajuće organizacije, savezi i udruženja, dok za poljoprivrednike tu obavezu ima opštinska uprava.

Kako proveriti podatke o osiguranju?

Svi građani koji žele da provere da li su blagovremeno prijavljeni na osiguranje, to najpre mogu učiniti kod svog poslodavca, koji je dužan da im omogući uvid u podnetu prijavu. Provera je moguća i u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, uvidom u uverenje o podacima registrovanim u matičnoj evidenciji, koje se uz ličnu kartu može dobiti na šalteru najbliže organizacione jedinice. Oni koji su vičniji upotrebi interneta i imaju odgovarajući sertifikat, mogu svoje podatke da provere preko portala e-Uprave. Imajući u vidu značaj blagovremenog podnošenja prijava, kao i činjenicu da one utiču na ostvarivanje niza prava, a pre svega prava na zdravstveno osiguranje, preporuka je da svi građani redovno proveravaju svoj status osiguranja. Bez obzira na to da li su zaposleni, obavljaju samostalnu delatnost ili se bave poljoprivredom, briga o urednoj prijavi na osiguranje predstavlja jedan od osnovnih oblika zaštite sopstvenih prava.