Keš ili kartica?Narodna banka Srbije kaže da je izdato više od 13 miliona platnih kartica, a samo u jednom tromesečju obavljeno je više od 200 miliona kupovina baš karticom.
Istovremeno, broj bankomata blago opada, dok POS terminala ima sve više. Da li keš polako izlazi iz upotrebe i zašto? Za jedne, kartica je brzina i jednostavnost. Za druge, keš i dalje znači sigurnost i kontrolu nad sopstvenim novcem.
Između navike i poverenja, javlja se i sumnja da novac koji ne vidimo lako može postati i novac nad kojim nemamo potpunu kontrolu.Upravo tu se otvara šira dilema - da li zaista mi biramo način plaćanja ili se taj izbor polako sužava. Deo građana bira karticu zbog jednostavnosti upotrebe, dok drugi, iz navike, uvek nosi keš sa sobom.
I dok građani vagaju između praktičnosti i poverenja, ekonomista Goran Radosaljević kaže da promena nije samo tehnološka, već i duboko sistemska. Digitalno plaćanje omogućava potpun uvid u tok novca - gde ide, koliko se troši i ko koliko zarađuje.Upravo zato, bezgotovinsko plaćanje postaje i interes država, jer omogućava lakšu kontrolu prometa i efikasniju naplatu poreza, pa poreska "češće zakuca na vrata".
Ipak, paralelno sa tim trendom, raste i pitanje prava na izbor, pa su tako Švajcarska i Slovenija već izglasale ustavnu zaštitu plaćanja gotovinom.
- Time što plaćamo elektronski, a ne kešom, oni mnogo više podataka imaju o nama, mogu da uče o nama, kakve su nam navike potrošnje, na koji način trošimo, gde i na šta trošimo, u koje vreme. Sa druge strane, sistem kontrole protoka novca, smanjenje sive ekonomije, nelegalnih transakcija, sve je to lakše u elektronskom svetu - naglašava ekonomista.
On smatra da je državi verovatno najviše u interesu da ima što manje keša, jer ona štampa taj keš.
- Trošenje tog novca, njegova zamena takođe ima neku cenu. Dakle, svima je u interesu. Jedino je pitanje šta je u interesu građanima - napomenuo je Radosavljević.
Podaci građana su jedan od najvrednijih resursa. Na osnovu njih, kompanije mogu ne samo da prate potrošnju, već i da je oblikuju.
Nenad Bumbićiz udruženja "Zaštita potrošača" rekao je da postoji dinamičko postavljanje cena.
- U zavisnosti od vaše prethodne istorije kupovine, podešavaju se cene. Već postoje sistemi koji podešavaju cene prema onome koliko sistem procenjuje da smo voljni da platimo. Tako da i ta vaša istorija kupovine, vidi se gde kupujete, koliko trošite novca i onda to može da se koristi i u onim oglasima koje vam šalju, kako bi ti oglasi bili prilagođeniji vama - navodi Bumbić.
Njega više brine prilagođavanje cene i onda na kraju platite više nego što bi platio neko drugi, piše Newsmax Adria.
Ostavi komentar