PARIZ, 12. maja (Tanjug) - Do konačnog dogovora izmedju Grčke i njenih kreditora neće doći uskoro, ali je bankrot te države u predstojećim nedeljama, ipak, malo verovatan, ocenjuje ekonomista Sakso banke u Parizu Kristofer Dembik. "Niko nije spreman da toliko rizikuje, što je Evropska centralna banka i dokazala kada je krajem marta povećala obim hitne pomoći za likvidnost grčkih banaka. Političko rešenje biće pronadjeno, samo je za
PARIZ, 12. maja (Tanjug) - Do konačnog dogovora izmedju Grčke i njenih kreditora neće doći uskoro, ali je bankrot te države u predstojećim nedeljama, ipak, malo verovatan, ocenjuje ekonomista Sakso banke u Parizu Kristofer Dembik.
"Niko nije spreman da toliko rizikuje, što je Evropska centralna banka i dokazala kada je krajem marta povećala obim hitne pomoći za likvidnost grčkih banaka. Političko rešenje biće pronadjeno, samo je za njega potrebno vreme", navodi ekonomista, a prenosi poslovni potral tradingfloor.com.
Istinski krajnji rok za Grčku je 20. jul, kada ona mora da otplati 3,5 milijardi evra ECB. Atina će do tada biti u stanju da ispunjava svoje finansijske obaveze, procenjuje Dembik.
Jedan od "zaštitnih jastuka" koje Grci imaju je 87 milijardi evra vredna finansijska imovina javnih preduzeća i banaka. Iako je ta procena vrednosti izvršena u septembru 2014, pa se može pretpostaviti da je sada taj iznos manji, ipak je dovoljan za otplatu dugovanja Medjunarodnom monetarnom fondu u predstojećim nedeljama, smatra ekonomista.
Najverovatniji scenario na kratak rok je privremeni sporazum u formi manjih zajmova sa odloženim socijalnim rezovima, čime bi grčka vlada dobila na vremenu. Taj sporazum mogao bi da uključuje i produženje rokova dospeća obveznica i do 50 godina i uvodjenje kontrola kapitala da bi se sprečio odliv depozita iz banaka, koji se u Grčkoj nastavlja i u martu je dostigao 2,5 milijardi evra.
Iz grčkih banaka je od početka godine povučeno gotovo 22,3 milijarde evra, što je velika suma, ali ipak predstavlja tek sedminu ukupnih depozita iz januara.
Privremeni sporazum, medjutim, neće biti dovoljan da se reši kriza u Grčkoj, budući da je njen javni dug i dalje neodrživ. Odlaganje rokova dospeća obveznica do 50 godina grčki kreditori najčešće spominju kao moguće rešenje, ali to ne bi smanjilo nivo ukupnog duga i ne bi pružilo dovoljno fleksibilnosti vladi da stimuliše privredni rast, što bi Grčku osudilo na neuspeh i na novu deceniju štednje.
Svima je jasno da je jedini izlaz za Grčku restruktura duga, ali to je u ovom trenutku politički osetljiva tema, koja može doći na red tek za dve ili tri godine nakon ključnih izbora u Španiji 2015. i Francuskoj i Nemačkoj 2017. Najbolje bi bilo smanjiti grčki dug za 50 do 60 odsto, ali nijedna članica EU nije spremna da prihvati tako velike gubitke. Razumnije je očekivati "šišanje" duga od 30 odsto i to bi mogla biti dobra opcija za Grčku i njene kreditore, navodi Dembik.
Reakciju tržišta na tako nešto teško je predvideti, navodi on, dodajući da je jedna od mogućnosti da bankrot Grčke dovede do skoka kamatnih stopa u drugim visoko zaduženim zemljama sa juga Evrope, kao što je Italija. Mnogi hedž fondovi bi takav razvoj dogadjaja videli kao priliku za lak profit.
Ipak, negativne posledice grčkog bankrota bile bi ograničene, budući da privatni sektor gotovo uopšte nije izložen Grčkoj, a EU ima brojne instrumente da obuzda paničnu prodaju sredstava, uključujući kvantitativno labavljenje, direktne monetarne transakcije, Evropski stabilizacioni mehanizam i bankarsku uniju.
Bankrot čak deluje kao najmanje loše rešenje za okončanje grčke drame, koja predstavlja realan rizik po oporavak evropske ekonomije, zaključuje Dembik.
Ostavi komentar