BEČIĆI, 12.juna (Tanjug) - Uspesi ekonomske politike Srbije imaće efekte po čitav region, jer nijedna država u jugoistočnoj Evropi ne može biti posmatrana izolovano, ocenio je danas ministar finansija Crne Gore Radoje Žugić. On je, na panelu ministra finansija na Samitu "Finansijska budućnost regiona" u Bečićima, istakao da očekuje reperkusije iz okruženja na crnogorsku ekomoniju koja je otvorena.
Ministar finansija Srbije Dušan Vujović, prethodno je izneo podatke koje ukazuju na uspešnost teških mera koje je preduzela vlada, a koje su dovele do toga da će deficit do kraja godine godine biti duplo manji od očekivanja.
Prema njegovim rečima, na osnovu tih mera postignuta je ušteda od 600 miliona evra.
Žugić je podvukao da saldo datih paraemetara je manje važan od trenda, i ako je tendencija pozitivna to je znak oporavka, te da je Crna Gora na putu stabilnosti i održivosti javnih finansija.
Crnogorski ministar je ukazao da je Crna Gora po prvi put imala konzervativniju prognozu od MMF-a i da je predvidela rast za naredno trogorište u visini od 3,8 odsto, dok je međuanrodna institicija prognozirala 4,7 odsto.
"Naša država, ali i region su prebogati resursima koje moramo u najkraćem mogućem roku valorizovati. Odlaganja valorizovanja znači odlaganje oporavka. Nama je mnogo manje važno da nešto prodamo za neku cenu, a mnogo važnije da valorizaciju naših resursa vršimo kroz ulaganja i zapošljavanja", nalasio je on.
Prema njegovim rečima, nema ekonomskog oporavka bez ekonomsko rasta, a politika Crne Gore je da tekuća potrošnja ne sme biti finansirana daljim zaduživanjima.
Ministarka finansija Federacije Bosne i Hercegovine Jelka Milićević ukazala je na probleme ovog entiteta, rekavši da je potreban novi aranžman sa MMF, na kojem se radi, zbog očuvanja entitetskog budžeta.
U pregovorima, kako je prenela, MMF pridaje visok značaj donošenju novog zakona o radu.
Budžetske rupe su se godinama popunjavale prodajom obveznica, što je, prema njenim rečima, kratkoročno rešenje i ne može rešiti porblem budžetske stabilnosti.
Istovremeno je konstatovala da su sve zemlje regiona korak ispred Bosne i Hercegovine, zbog čega je neophodno da se brže organizuje.
Ona je ukazala da je neophodno smanjiti opterećenje na rad, jer sve informacije govore u prilog tome da je BiH zemlja sa najvećim opterećinjima, i da su problem poreske osnovice, a ne samo stope.
U utork usvoijenim zakonom o igrama na sreću Federacija namerava da ostvari dodatne prihode u visini od 30 miliona konvertibilnih maraka (15 miliona evra), a u planu su još dva bitna zakona - o poreznoj administraciji i poreskim procedurama - koji treba da doprinesu boljem popunjavanu budžeta.
Ministar finansija Republike Srpske (RS) Zoran Tegeltija rekao je da ovaj entitet nema tekući deficit, jer zarađajuje više nego što troši, a izuzetak je bila samo prošla godina kada je bilo neophodno odvojiti sredstva za sanaciju šteta od poplava.
I ove godine, prema njegovim rečima, RS će više zaraditi nego što će potrošiti.
"Javni dug RS se kreće na nivou od 46 odsto, i ne može se reći da visok. Ali ako se pogleda trend nismo zadovoljni, Ušli smo sa javnim dugom u visini od 33 odsto u recesiju, brzina rasta javnog duga u BiH i RS značajno je manja nego zemalja u regionu. Ali i sa 46 odsto javni dug je privisok i mora biti vraćen ispod 40 odsto", naglasio je Tegeltija na Smaitu čiji je medijski partner "Tanjug".
On je kritikovao da su procene međunarodnih institucija, umesto za više godina, u BiH prevaziđene za samo par meseci, te dodao da se sa predstavnicima MMF-a vidja češće nego sa prijateljima.
U BiH, kako je preneo, u toku je pokušaj usvajanje evropske agende, što ide veoma teško, jer postoje neslaganja oko konceptualnih pitanja.
"BiH iako ima deficit na nivou Mastrihta mora da sprovede snažnu fiskalnu konsolidaciju na tri godine, jer bez toga će dug rasti do te mere da će postati porblem za samofinansiranje", upozorio je Tegeltija.
On je kritkovao i činjenicu da u BiH poreske stope nisu menjane od 2008.godine.
Najveći problem za javne finansije u RS predstavlja pozicija određenih javnih preduzeća i zdravstvenog sektora, koji će biti veliko ograničenje za javne finansije, jer postaju predmet začarnaog kruga nelikvidnosti u društvu, ocenio je Tegeltija.
Kosovski ministar finansija Avdulah Hoti istakao je da nova vlada pokušava da održi ravnotežu javnog duga i fiskalne stabilnosti.
On je kazao da su prošle godine porasli tekući troškovi u javnoj potrošnji te da se sada preduzimaju mere kako bi se držao pod kontrolom.
Fiskalni deficit, kako je rekao, ne sme preći dva odsto BDP-a, a uz javni dug od svega 10 odsto Kosovo je na vrhu najmanje zaduženih u regionu.
Novi program sa MMF-om, koji je dogovore, ukazao je Hoti, treba da omogući očuvanje makroekonomske stabilnosti.
Na kraju panela govorio je direktor korporativnih poslova i komunikacija JTI za zapadni Balkan Goran Pekez koji je ukazao da duvanska industrija doprinosi regionu sa 2,3 milijardi evra.
On je podstio da je duvanska industrija skupljač poreza, i da je zbog toga bitna borba protiv ilegalne trgovine duvanom i duvanskim proizvodima.
Ostavi komentar