SpaceX je nakon debija na Volstritu dostigao vrednost od 2,1 bilion dolara, što bi moglo da mu otvori put ka uključivanju u najvažnije berzanske indekse i fondove koji ih prate.
To je značajno za investitore jer se sve veći broj penzionih i investicionih računa oslanja na indeksne fondove, koji automatski kupuju akcije kompanija uključenih u referentne indekse. Takvi fondovi postali su popularni zahvaljujući nižim troškovima i činjenici da često ostvaruju bolje rezultate od aktivno vođenih fondova, u kojima menadžeri biraju pojedinačne akcije.
Prema podacima Morningstara, do 2025. godine samo 21 odsto aktivno vođenih američkih akcionarskih fondova uspelo je da opstane i nadmaši prosečni konkurentski indeks tokom prethodne decenije. Zbog toga je od 2024. godine više novca bilo uloženo u američke indeksne fondove nego u aktivno vođene fondove, a ta razlika je od tada dodatno povećana.
Među najvažnijim indeksima nalaze se S&P 500, koji prati 500 najvećih američkih kompanija, i Nasdaq 100, fokusiran na najveće nefinansijske kompanije koje se kotiraju na Nasdaqu. Nasdaq je izmenio pravila kako bi pojedinim izuzetno velikim kompanijama omogućio ulazak već nakon 15 trgovačkih dana, pa bi vlasnici popularnih fondova poput QQQ-a kompanije Invesco uskoro mogli da poseduju i akcije SpaceX-a, bez donošenja bilo kakve sopstvene investicione odluke.
S druge strane, kompanija S&P Dow Jones Indices ne planira da ubrza prijem takozvanih „mega IPO“ kompanija. Da bi neka akcija bila uključena u S&P 500, mora da bude izlistana najmanje 12 meseci, a kompanija mora da ostvari dobit u poslednjem kvartalu, kao i zbirno tokom poslednja četiri kvartala.
SpaceX je prošle godine zabeležio gubitak od 4,9 milijardi dolara, dok je u prva tri meseca 2026. godine izgubio dodatnih 4,3 milijarde dolara. Kompanija je pritom upozorila da možda ni u budućnosti neće poslovati profitabilno. Dodatnu zabrinutost izaziva i način upravljanja kompanijom. Predstavnici penzionih fondova vatrogasaca, nastavnika i drugih radnika iz Kalifornije i Njujorka upozorili su u zajedničkom pismu na veliki uticaj koji Ilon Mask ima zahvaljujući posebnoj klasi akcija sa pojačanim glasačkim pravima.
Kako navode, takva struktura vlasništva učinila bi Maska „praktično nemogućim za smenu bez njegovog sopstvenog pristanka“. Primer kompanije Tesla pokazuje zašto je to važno. Kada se akcija jednom uključi u neki veliki indeks, indeksni fondovi je kupuju automatski, bez obzira na to da li se pojedinačnim investitorima dopada način upravljanja kompanijom ili ne. Pojedini specijalizovani indeksi izbegavaju kompanije sa slabijim standardima korporativnog upravljanja, ali investitori koji žele takvu vrstu zaštite moraju namerno da biraju i traže te fondove.
Ostavi komentar