ZAGREB, 20. aprila (Tanjug) - Manjak u državnom budžetu Hrvatske u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna (2,4 milijarde evra) ili 5,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug države dostigao 279,5 milijardi kuna (36,8 milijardi evra), odnosno 85 odsto BDP-a, saopšteno je danas u Zagrebu. Poredjenja radi, manjak države za 2013. iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 odsto BDP-a, dok je dug države iznosio 266,1 milijardu kuna, o
ZAGREB, 20. aprila (Tanjug) - Manjak u državnom budžetu Hrvatske u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna (2,4 milijarde evra) ili 5,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug države dostigao 279,5 milijardi kuna (36,8 milijardi evra), odnosno 85 odsto BDP-a, saopšteno je danas u Zagrebu.
Poredjenja radi, manjak države za 2013. iznosio je 17,6 milijardi kuna ili 5,4 odsto BDP-a, dok je dug države iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6 odsto BDP-a, pokazali su podaci iz Izveštaja o prekomernom budžetskom manjku i nivou duga opšte države u Hrvatskoj, koji je predstavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Na ovom izveštaju se zasniva fiskalni nadzor Evropske komisije nad zemljama članicama Evropske unije i njime se utvrdjuje da li one zadovoljavaju kriterijume iz Mastrihta, kojima se precizira da udeo budžetskog deficita države u BDP-u treba da bude manji od tri odsto, a konsolidovani dug države na nivou do 60 odsto BDP-a.
Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primene nove ESA2010 metodologije, preneo je regionalni portal Seebiz.eu.
Najveći uticaj na budžetski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi penzioni stub jer se, po statistickim pravilima, ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku primanja, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna, naveo je DZS u izveštaju.
Takodje, bitan uticaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga trgovačkog društva HŽ Kargo, u iznosu od 955 miliona kuna.
S druge strane, reklasifikacija dve finansijske institucije - Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) - pozitivno je uticala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a uticalo na porast duga države u visini od 4,4 odsto BDP-a.
Ostavi komentar