ZAGREB, 5. jula (Tanjug) - Ako se na tržištima kapitala dogodi potres posle grčkog refenduma cena zaduživanja za hrvatsku državu bi rasla, što bi stvorilo pritisak i na rast cena kredita za građane i preduzeća, upozorava danas zagrebački Večernji list.
Podsećajući da se Grci danas izjašnjavaju na referendumu o tome da li da prihvate ili odbiju predlog kreditora o oštrim merama štednje u zamenu za nov paket pomoći, Večernji konstatuje da tržišta kapitala nisu jako reagovala na to, da su berze lagano pale, a evro zadržao veći deo vrednosti i prema dolaru i prema švajcarskom franku.
"Tržišta obveznica nisu divljala. Stvara se prividan mir koji bi, po procenama znalaca, mogao da traje do ponedeljka, ali ako se dogodi potres Hrvatska će biti pod lupom", navodi se u tekstu.
Ubrzani rast javnog duga, koji je u martu dostigao 288,5 milijardi kuna (oko 38 milijardi evra), čime je za tri meseca zabeležen rast od 9,0 milijardi kuna, prati izuzetno nizak rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od samo 0,5 dosto u posljednjem tromesečju lani, što bi na godišnjem nivou donelo "širenje ekonomije" za manje od 1,5 milijardi kuna u protekloj godini. U toj kombinaciji, Hrvatska je zemlja s najlošijim performansama nakon Grčke, koja je zabeležila rast od 0,2 procenta.
"Po premiji rizika drugi smo najlošiji u EU nakon Grčke. Imamo jednu od najbržih stopa rasta javnog duga. To znači da bi se Hrvatskoj spread (kamatna marža) mogao povećati više nego drugima", komentariše ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Večernji dodaje da Lovričević u poslednje dve godine upozorava da se mora zaustaviti nagli rast javnog duga pre nego što se promene uslovi na tržištu kapitala, i da građani žive u pozajmljenom vremenu na temelju niskih kamatnih stopa, prenosi portal Seebiz.
Poslednje zaduženje iz marta, Hrvatska je ugovorila uz kamatu od 3,0 ošto, što je upola niža cena nego u vreme finansijske krize 2009, ali cena zaduženja već raste.
Desetogodišnja obveznica, kako se dodaje, u ovom trenutku Hrvatsku bi koštala najmanje 3,3 odsto, jer je premija rizika skočila na 320 bodova.
Bez reformi i uz rast kamata u SAD-u, što se očekuje u septembru 2015. a u Evropi predviđa za drugu polovinu 2016, ti uslovi će postati puno teži.
Iako glavni ekonomista Splitske banke, Zdeslav Šantić, očekuje da će Evropska centralna banka neutralizovati udar na tržište koji može učiniti Grčka, postoji realna opasnost za dublje poremećaje, što će Hrvatsku koštati.
"Budu li poremećaji dublji, cena zaduživanja za državu bi rasla, a u takvim okolnostima bi pod pritiskom rasta bila i cena zaduženja građana i preduzeća", rekao je Šantić.
Ostavi komentar