Izmena Zakona o izvršenju, mogućnost žalbi na presudu

Nacrt zakona o izvršenju i obezbeđenju sadrži veliki broj novina u odnosu na važeća rešenja, a među najvažnijim je uvođenje prigovora i zahteva za otklanjanje nepravilnosti u postupku izvršenja, izjavila je danas pomoćnik ministra pravde Nela Kuburović.

"Uočeno je da postojeća pravna sredstva, pre svega prigovor kao i zahtev za otklanjanje nepravilnosti u postupku izvršenja, ne pružaju adekvatnu zaštitu strankama, pre svega izvršnom dužniku", rekla je Kuburović na javnoj raspravi o tom zakonu u Privrednoj komori Beograda.

Prema njenim rečima, do ubrzanja postupka izvršenja došlo je zbog narušavanja jednog od osnovnih principa, a to je da postoji procesna jednakost stranaka - izvršnog poverioca i izvršnog dužnika.

Upravo zbog toga, a nastojeći da se postigne kompromis između efikasnog sprovođenja izvršenja i zaštita prava stranaka, uvedena je mogućnost žalbe kako na rešenje suda tako i na rešenje koje donosi izvršitelj u postupku, objanisla je ona.

Ona je navela, da prema nacrtu tog zakona i sud i izvršitelj donose rešenja samo kada je zakonom propisano.

Tako se otklanja nelogičnost postojećeg zakona kojim izvršiteljima nije bilo omogućeno da donesu rešenje već samo zaključke, čak i u situacijama gde odlučuju na osnovu verodostojene isprave, dok je sud u istoj takvoj situaciji donosio rešenja.

U novom zakonu i javni izvršitelj i sud dužni su da vode računa o uspostavjanju ravnoteže što delotvornijeg i povoljnijeg namirenja poverioca, sa jedne strane, i težnje da se što manje zadire u imovinu izvršnog dužnika, sa druge strane, istakla je Kuburović.

Zakonom je izričito propisano da će nepoštovanje ovog principa biti razlog za zalbu, ali i da će takvo ponašanje izvršitelja biti disciplinski sankcionisano, navela je ona.

Kada su u pitanju nadležnosti izvršitelja, novi zakon zadržava postojeći sistem koji je uspostavljen sadašnjim zakonom koji je donet 2011. godine, rekla je Kuburović.

Pored isključive nadležnosti koju su imali izvršitelji za postupanje u komunalnim predmetima, predviđeno je da imaju isključivu nadležnost i prilikom naplate potraživanja, kada je Republika Srbija izvršni poverilac, a to se, pre svega odnosi, na naplatu kazni, zaključila je ona.