BEOGRAD, 7. maja (Tanjug) - PoĆšta SrĆbiĆje pustiće sutra u opticaj prigodno filatelističko izĆdaĆnje "NaukaĆ sa dve marke, nominala 23 i 74 dinara, posvećene jubilejima - 150 godina od rodjenja Jovana Cvijića i 200 godina od rodjenja dr Aćima Medovića. Ovo prigodno izdanje sadrži i dva FDC koverta prvog dana, a štampano je u tiražu od 45.000 primeraka, saopštile su Pošte Srbije.
BEOGRAD, 7. maja (Tanjug) - PoĆšta SrĆbiĆje pustiće sutra u opticaj prigodno filatelističko izĆdaĆnje "NaukaĆ sa dve marke, nominala 23 i 74 dinara, posvećene jubilejima - 150 godina od rodjenja Jovana Cvijića i 200 godina od rodjenja dr Aćima Medovića.
Ovo prigodno izdanje sadrži i dva FDC koverta prvog dana, a štampano je u tiražu od 45.000 primeraka, saopštile su Pošte Srbije.
Na marki nominale 23 dinara nalazi se portret Jovana Cvijića, srpskog naučnika, utemeljivača srpske geografije, osnivača Srpskog geografskog društva, predsednika Srpske kraljevske akademije, profesora i rektora Beogradskog univerziteta. Cvijić je bio i počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, koji se u svom bogatom naučnom i istraživačkom radu bavio geologijom, geomorfologijom, društvenom i fizičkom geografijom, ali i antropologijom, istorijom i etnografijom.
Bio je predsednik teritorijalne sekcije državne delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu nakon Prvog svetskog rata, 1919. godine, i upravo zahvaljujući njegovom zalaganju novoformirana Kraljevina SHS dobila je tadašnje granice.
U dva navrata je bio rektor Beogradskog univerziteta, bio je počasni doktor Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu, redovni član Srpske kraljevske akademije i njen predsednik od 1921. pa sve do svoje smrti. Preminuo je u Beogradu 1927. godine.
Na marki nominale 74 dinara nalazi se portret dr Aćima Medovića, lekara i pisca, doktora medicine, jednog od prvih srpskih lekara i jednog od osnivača i prvog predsednika Srpskog lekarskog društva.
Rodjen u Podvizovu u Galiciji, današnjoj Poljskoj, završio je filozofiju u Lavovu a medicinu u Beču, i kao doktor medicine i hirurgije i magistar akušerstva došao je u Srbiju 1842. godine.
Ukazom kneza Aleksandra Karadjordjevića postavljen je za fizikusa okruga požarevačkog.
Bio je jedan od najvećih autoriteta u oblasti medicine u Srbiji. Učestvovao je u organizaciji sanitetske službe i bio jedan od začetnika zdravstvenog zakonodavstva. Jedan od najobrazovanijih ljudi svog vremena, govorio je poljski, slovački, francuski, nemački i latinski jezik.
Preminuo je u Beogradu 1893. godine. Umetnička obrada maraka delo je Anamari Banjac, akademskog slikara, kreatora maraka Pošte Srbije.
Ostavi komentar